Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
IMI projekti
European ALARA Network for Naturally Occurring Radioactive Materials (EAN NORM);
Koordinator projekta: IAF Radioökologie GmbH, Dresden, Njemačka; contract no. TREN/H4/51/2005 of the European Commission.
Kontakt u Hrvatskoj: Ivica Prlić
Trajanje: od 2005.
COST TU1301 NORM4Building action
2013.-2017.
Član Upravnog vijeća (MC) (2014.-2015.) i predstavnik RH: Ivica Prlić
Član: Tomislav Bituh
Prirodni radionuklidi prisutni su u Zemljinoj kori te u mineralima i rudama koji se zatim koriste u industriji. Prirodni radionuklidi mogu se koncentrirati u nusproizvodima tijekom industrijskih procesa, kao npr. leteći pepeo proizveden u velikim količinama tijekom gorenja ugljena, troska u čeličani i metalnoj industriji za recikliranje, fosfogips u industriji fosfata i crveno blato u industriji prerade aluminija. Ovisno o koncentraciji aktivnosti, neki od tih nusproizvoda mogu se smatrati radioaktivnim materijama koji se prirodno pojavljuju (NORM). Kada se nusproizvodi ispituju za uporabu kao građevinski materijal, tada je potrebno ocijeniti velik broj čimbenika, uzimajući u obzir prisutnost elemenata u tragovima kao što su metali i prirodni radionuklidi. Proučavanje sigurne uporabe nusproizvoda u graditeljstvu zahtijeva uključivanje stručnjaka iz različitih područja (građevinarstva, kemijskog inženjerstva, znanosti o okolišu, prirodnoj radioaktivnosti, ekonomiji, itd.). Stoga je ovaj projekt okupio velik broj stručnjaka različitih struka. Mreža NORM4Building u siječnju 2017. obuhvaćala je više od 120 istraživača različite stručnosti iz 30 različitih europskih zemalja i SAD-a. Glavni cilj ove akcije razmjena je multidisciplinarnog znanja i iskustva (radiološka, tehnička, ekonomska, zakonodavna i ekološka) za istraživanje i procjenu uporabe nusproizvoda, za industrije koje susreću NORM u svojim industrijskim procesima te za radiološku procjenu uporabe nusproizvoda u novim vrstama građevinskih materijala koji se trenutno istražuju.
Mreža NORM4Building razvija strategije za korištenje NORM ostataka u keramici, betonu i cementu s naglaskom na korištenje NORM ostataka u nastajanju građevnih materijala kao što su alkalijski aktivirani materijali (tj. anorganski polimeri). Ova akcija potaknula je mnogo istraživanja na polju u kojem nedostaju informacije kako bi se osiguralo da se aspekti vezani uz prirodnu radioaktivnost uzmu u obzir u novim građevinskim materijalima na temelju nusprodukata prije njihovog uvođenja na tržište. Aktivnosti mreže znanstvenika NORM4Building odvijaju se kroz djelovanje četiriju radnih skupina:
Rezultati navedenih aktivnosti objavljeni su u knjizi “Naturally Occurring Radioactive Materials in Construction“, Integrating Radiation Protection in Reuse (COST Action Tu1301 NORM4BUILDING); ISBN: 9780081020081 (online), 9780081020098 (tisak) (173). Knjigu su napisali znanstvenici u bliskoj suradnji s predstavnicima zakonodavnih vlasti i industrije koji su pomogli osigurati točnost zakonskih aspekata i osigurati industrijski relevantnu raspravu. Suradnja istraživačke zajednice na projektu COST NORM4Building rezultirala je uspostavljanjem dviju
novih istraživačkih platformi: EAN-NORM i EU-NORM (http://ean-norm.eu/ena/). Više informacija: http://norm4building.org/.
hCOMET – The Comet Assay as a Human Biomonitoring Tool
(OC-2015-1-19739)
Nositelj (proposer): Andrew Collins, University of Oslo, Norveška
Suradnici (secondary proposers) u Hrvatskoj: Mirta Milić i Goran Gajski
(2016.-2020.)
European Joint Programme for the Integration of Radiation Protection Research – CONCERT
Konzorcij europskih istraživačkih instituta u sklopu European Joint Project “Concept for Radiation Protection R&D in Europe”
(Poziv: NFRP-07-2015, Obzor 2020, EURATOM)
Voditelj: dr. sc. Thomas Jung (Bundesamt fur Strahlenschutz, Salzgitter, Njemačka)
Partner u Hrvatskoj: Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Trajanje: 2015.-2020.
CONCERT, Europski zajednički program za integraciju istraživanja zaštite od zračenja, djeluje u sklopu programa Obzor 2020 kao krovna struktura za istraživačke inicijative koje zajednički pokreću istraživačke platforme u području zaštite od zračenja: MELODI (istraživanje niskih doza zračenja), ALLIANCE (radioekologija), NERIS (nuklearna pripravnost), EURADOS (dozimetrija) i medicinska zaštita od zračenja. Kao zajednički fond sredstava Europske komisije (70 %) i nacionalnih izvora (30 %), CONCERT okuplja i udružuje nacionalne i europske istraživačke aktivnosti radi zajedničkog djelovanja i učinkovitijeg korištenja javnih resursa, kao i povećanja vidljivosti te olakšavanja pristupa istraživačkoj infrastrukturi namijenjenoj istraživanju i razvoju rješenja za ključna pitanja u području zaštite od zračenja. Program CONCERT-a koordinira Federalni ured za zaštitu od zračenja (BfS) u Njemačkoj. CONCERT je organiziran u sedam radnih paketa, od kojih se tri uglavnom bave zajedničkim programiranjem i organizacijom, kao i administracijom otvorenih istraživačkih poziva, druga tri su posvećena integrativnim aktivnostima kao što su pristup istraživačkoj infrastrukturi, obrazovanju i osposobljavanju te uključivanju i širenju dionika, dok je jedan paket posvećen koordinaciji samog CONCERT-a.
CONCERT vodi istraživanja zaštite od zračenja u Europi zajedničkim programiranjem te definiranjem zajedničkih istraživačkih prioriteta. Ovaj zajednički cilj ostvaren je strateškom perspektivom o potpori izvrsne znanosti u razvoju i održavanju visoke stručnosti o zračenju i znanosti zaštite od zračenja te daljnjim promicanjem integrativnih i multidisciplinarnih istraživanja na europskoj razini. CONCERT pridonosi održivoj integraciji europskih i nacionalnih istraživačkih programa u području zaštite od zračenja jer inicira i financira zajedničke istraživačke akcije. Na temelju platformi, strateških istraživačkih planova i zajedničkog programiranja, CONCERT razvija istraživačke prioritete, usklađuje ih s prioritetima zemalja članica koje sudjeluju i traži daljnji doprinos društva i dionika. U svoje projekte uključit će i širu znanstvenu zajednicu kako bi odgovorio na potrebe zaštite od zračenja javnosti, profesionalno izloženih radnika, pacijenata u medicini i samog okoliša. CONCERT će podržati provedbu revidiranih europskih osnovnih sigurnosnih standarda dajući najbolji mogući savjet na temelju dokaza dobivenih istraživanjem.
Cilj je CONCERT-a pokretanje konvergencije znanstvenih zajednica, nacionalnih agencija i istraživačkih institucija te politike EURATOM-a radi postizanja novih otkrića u istraživanju zaštite od zračenja. CONCERT nastoji integrirati znanstvenu zajednicu za zaštitu od zračenja na razini EU-a radi bolje koordinacije istraživačkih aktivnosti i pružanja konsolidiranih, robusnih i znanstveno utemeljenih preporuka donositeljima odluka u ovom području. Dugoročno, ove aktivnosti prevest će se u dodatne ili poboljšane praktične mjere za učinkovitu zaštitu ljudi i okoliša.
CONCERT ima vrlo važnu zadaću daljnjeg smanjivanja nesigurnosti u procjeni i upravljanja rizicima zračenja na okoliš i na ljude ciljanom znanošću. U tu svrhu CONCERT će pokrenuti otvorenu razmjenu znanja i informacija između znanosti, propisa i društva. U sklopu CONCERT-a pokrenuta su dva glavna otvorena RTD poziva u vrijednosti od oko 10 milijuna eura (proljeće, 2016.) i 7 milijuna eura (proljeće, 2017.) za prijavu i podnošenje prijedloga sudjelovanja Sveučilišta i istraživačkih instituta iz cijele Europe u istraživačkim konzorcijima. CONCERT je otvoren za nove nacionalne vlasnike programa i voditelje programa u bilo kojem trenutku. Dosadašnji rezultati provedbe programa CONCERT dostupni su na mrežnim stranicama: http://www.concert-h2020.eu/en/Publications.
Šifra projekta: RC.2.2.08-0027
Trajanje projekta: 28.10.2014.–28.2.2016.
Lokacija provedbe projekta: Prostori korisnika, partnera i područje cijele RH
Vrijednost projekta: 5.461.130,01 HRK
EU sufinanciranje: 75 %
KORISNIK SREDSTAVA
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada
Ksaverska cesta 2
10 000 Zagreb, Hrvatska
T +385 1 46 82 570
F +385 1 46 73 303
E iprlic@imi.hr
Suradnici: M. Avdić, I. Bešlić, T. Bituh, S. Davila, M. Herman, M. Justić, D. Kosmina, J. Macan, G. Marović, T. Meštrović, Lj. Orešić, I. Pavičić, J. Senčar, S. Stankić Drobnjak, M. Surić Mihić, K. Šega, J. Šiško, J. Tončić, R. Turk, M. Zorić
PARTNER
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
10002 Zagreb, Hrvatska
POSREDNIČKA TIJELA (PT)
PT1
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
URL http://www.mzos.hr
E znanost@mzos.hr
PT2
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije
URL http://www.safu.hr
E info@safu.hr
Jedan od temeljnih ciljeva projekta je prijenos (tehnoloških) znanja korisnika o načinu i validaciji mjerenja zračenja i ostalih fizikalnih parametara u okolišu na industrijskog partnera u projektu. Svaka od strana je u projekt ušla sa svojim jedinstvenim inovacijama i znanjima koja se međusobno nadopunjuju te zajedno stvaraju potpuno novi i inovativni koncept u području udaljenog registriranja i praćenja mikrolokacijskih parametara stanja okoliša.
Cilj projekta, u užem smislu, bilo je industrijsko istraživanje mogućnosti stvaranja pouzdanog sustava za udaljeno registriranje, praćenje i validaciju najmanje pet raznovrsnih parametara stanja okoliša na velikom broju lokacija s težištem na zračenju te njegova tehnička i sigurnosna provjera.
Sama činjenica objedinjavanja/integracije praćenja parametara okoliša s različitih senzora (u konkretnom slučaju za elektromagnetsko zračenje – UV, VF, RF…) potencijalno znači i dodatnu mogućnost nadzora nad svekolikim ljudskim djelovanjem na okoliš i u okolišu. Projekt potvrđuje da se aktivnosti u okolišu mogu znanstveno validirati već u početnoj senzorskoj elektroničkoj platformi razvijenoj kod korisnika te M2M umrežavanjem objediniti na jednom regulatornom mjestu odakle se, uz sigurnosne dozvole, mogu neprekidno pratiti, prikladno obrađivati te koristiti za nadzor zagađivanja ili za buduća planiranja gospodarskih aktivnosti u okolišu. Sve navedeno tek je jedan dio mogućnosti koje, kroz partnerstvo znanosti i gospodarstva, projekt IPPSO još potencijalno donosi u budućnosti.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)
Voditelj: Božica Radić
SAŽETAK
Opće toksikološko djelovanje antikolinesteraza (organofosforni spojevi (OP) kojima pripadaju i visokotoksični živčani bojni otrovi i karbamati) zasniva se na ireverzibilnoj inhibiciji hidrolitskih enzima: vitalno važne acetilkolinesteraze (AChE) i butirilkolinesteraze (BuChE).
Fiziološka uloga AChE u živčanom sustavu je hidroliza neurotransmitera acetilkolina oslobođenog u procesu kolinergičkog prijenosa impulsa. AChE inhibirana OP-spojevima ili karbamatima nije u stanju hidrolizirati acetilkolin, što ima za posljedicu paralizu prijenosa živčanih impulsa u središnjem i perifernom živčanom sustavu.
U terapiji otrovanja antikolinesterazama primjenjuju se specifični terapeutici tzv. antidoti (atropin, oksimi, i dr.). Ne postoji univerzalni lijek pri otrovanju antikolinesterazama, pa je svako saznanje o djelovanju novih antidota doprinos u svrhu poboljšanja dosadašnje terapije. Trenutačno istražujemo in vitro i in vivo svojstva potencijalnih antidota koji su po svojoj kemijskoj strukturi pridinijevi spojevi, te derivate tenociklidina – adamantane. Današnja zbivanja u svijetu samo su jedan od dokaza moguće uporabe kemijskog oružja i stoga poticaj ovakvim istraživanjima.
Dok je fiziološka uloga AChE poznata, fiziološka uloga BuChE do danas nije razjašnjena. Prema malobrojnim literaturnim podacima vjeruje se da BuChE sudjeluje u metabolizmu lipida. Stoga u istraživanjima, uz ispitivanje djelotvornosti novih antidota na inhibirane enzime AChE i BuChE, pratimo i promjene koncentracija lipida (kolesterol, trigliceridi) i lipoproteina (HDL, LDL, IDL) u plazmi štakora, te aktivnosti enzima involviranih u metabolizam lipoproteina (npr. lipoprotein lipaza, lecitin-kolesterol-acil-transferaza), u uvjetima kada je inhibirana (promijenjena) katalitička aktivnost BuChE.
Ovakvo istraživanje bit će prvenstveno doprinos spoznaji uloge BuChE u metabolizmu lipida i lipoproteina ne samo u životinja, nego i u čovjeka. Nova saznanja i rezultati istraživanja mogli bi imati kliničku tj. dijagnostičku vrijednost u pacijenata s hiperlipidemijom.
Navedena istraživanja provode se na životinjskom modelu: miš, štakor.