Archives: Projekti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Glavni istraživač: Dubravka Hršak, Institut “Ruđer Bošković”
Odgovorni istraživač u IMI-ju: Vlasta Drevenkar

U okviru projekta provode se kinetička istraživanja rasta odabranih mikrobnih kultura i biološke transformacije atrazina s ciljem dobivanja potrebnih podataka za projektiranje i izgradnju uređaja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz sinteze herbicida atrazina. Izgradnja uređaja za pročišćavanje je neophodna da bi se koncentracija atrazina u tehnološkoj otpadnoj vodi smanjila na vrijednosti dopuštene važećim propisima.

Istraživanja uključuju izolaciju mikrobnih kultura iz različitih staništa (tlo tretirano atrazinom, sediment, i otpadna voda iz proizvodnje atrazina) i provjeru njihove aktivnosti u transformaciji atrazina u optimalnim uvjetima. Primjenjuju se suvremene metode šaržnog i kontinuiranog razvoja mikrobnih kultura u strogo kontroliranim uvjetima i suvremene analitičke tehnike (GC, GC-MS, HPLC, TOC) za kvantitativno određivanje atrazina i identifikaciju nastalih razgradnih proizvoda. Osim za odabir i projektiranje uređaja za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, rezultati modelnih kinetičkih istraživanja poslužit će i za optimiranje biotehnološkog postupka te predlaganje mjera učinkovitog rada uređaja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Maja Blanuša

SAŽETAK
Idućih godina nastavit će se istraživanja koja su provođena proteklih godina u sklopu teme “Metali: izloženost, učinci i antidoti”. Istražit će se čimbenici koji utječu na porast koncentracija otrovnih metala u tijelu u mladih organizama. Posebna pozornost će se posvetiti sastojcima hrane kao što su kalcij, selenij i C vitamin. Dobiti će se novi podaci o međudjelovanju esencijalnih (Ca, Zn, Cu, Fe, Se) i otrovnih elemenata (Pb, Cd, Hg). Proučavat će se antidotna terapija u ranoj dobi, posebno za vrijeme izloženosti otrovnim metalima kao doprinos poboljšanju liječenja otrovanja metalima u djece. Ovi će se pokusi raditi na sisajućim štakorima. Primijenit će se ovi (antidoti) kompleksoni: mezo-2,3-dimerkaptojantarna kiselina (DMSA), natrij-(RS)-2,3-dimerkapto-1-propan sulfonat (DMPS) i kalcij-trinatrij-pentaacetat (DTPA). Da bi postigli smanjenje otrovnih metala u tkivima, suplementi u hrani i/ili antidotna terapija primjenit će se za vrijeme ili nakon izloženosti olovu ili kadmiju. Odredit će se zdravstveni učinci i koncentracije esencijalnih elemenata u tkivima. Istražit će se i kombinirana kompleksirajuća terapija s DMSA i DTPA nakon akutne izloženosti kadmiju. Proučavat će se utjecaj pušenja na koncentraciju metala i steroidnih hormona u ljudskim posteljicama. Mjerit će se omjer teških metala u tlu, gljivama i izopodama u svrhu praćenja teških metala u okolišu. Na životinjskom modelu proučit će se značaj unosa kalcija hranom u razdoblju sisanja na mineralnu gustoću kostiju u odrasloj dobi.  U epidemiološkom istraživanju na djeci i odraslima proučit će se utjecaj okolišnih u usporedbi s nasljednim čimbenicima na mineralnu gustoću kostiju.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2002.-2006.)

Voditelj: Mladen Pavlović

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Milica Gomzi

SAŽETAK
Promjena organizacije i značajki rada stvara radne zahtjeve koji nisu usklađeni sa sposobnostima i potrebama radnika. Radnici zaposleni na poslovima s velikim fizičkim i psihološkim zahtjevima, a s malom mogućnošću nadzora i plaćom za izvršeni rad najčešće pokazuju simptome stresa. Cilj istraživanja je utvrditi u nekoliko izabranih skupina radnika 1. stresne psihosocijalne i ergonomske značajke rada i radnog okoliša (stresore); 2. učestalost zdravstvenih smetnji, psiholoških poremećaja i promjena u načinu ponašanja pri izloženosti stresorima; 3. međuodnos osobina ličnosti, svojstava radnih zadataka, te ergonomskih uvjeta i simptoma stresa; 4. moguću povezanost dugotrajne izloženosti stresu s pojavom kroničnih medicinskih stanja. Odnos stresnih uvjeta rada i zdravlja radnika ispituje se multidisciplinarnim pristupom i epidemiološkom metodologijom. Primjenjuju se standardizirani upitnici i dijagnostički testovi, medicinski pregledi, ergonomska analiza opreme, procjena radnog mjesta i analiza radnih zadataka, standardizirani intervju, psihijatrijski pregled i testovi ličnosti, te deskriptivna i multivariatna statistička analiza. U transverzalnoj studiji utvrđuje se moguća povezanost neprimjerenih radnih uvjeta i ranih simptoma stresa, te udjel značajki ličnosti i načina života zaposlenika. Studijom praćenja procjenjuje se promjena razine stresa i stresnih značajki rada dvije godine nakon uvođenja ergonomskih i organizacijskih intervencija. Učestalost šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i povišenog kolesterola u krvi ispituje se kao moguća posljedica dugotrajnog rada u stresnim uvjetima. Vrši se procjena mentalnih modela radnika pomoću kojih se oni suprotstavljaju stresu na radu. Identifikacija stresnih radnih uvjeta i njihovih zdravstvenih posljedica poslužit će za prijedlog medicinskog nadzora radnika, ergonomskih i organizacijskih poboljšanja uvjeta rada i primjenu interventnih postupaka za ublažavanje stresa.

Ključne riječi: medicina rada; psihologija u medicini rada; stres na radu; radni uvjeti; procjena opasnosti na radnom mjestu; ergonomija; zdravstveni učinci; bolesti povezane s radom; način života; pušenje; zdravstvena zaštita radnika