Rizici smrtnosti i pobola u odrasloj populaciji Hrvatske

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Mladen Pavlović

SAŽETAK
Spoznaje o mortalitetu i morbiditetu uslijed kroničnih nezaraznih bolesti, te opće, ali i kardiovaskularne smrtnosti u različitim sredinama, upućuju na potrebu istraživanja prediktora trajanja životnog vijeka i rizika morbiditeta. To je u skladu i s preporukama SZO. U sklopu longitudinalne studije praćenjem dobno spolno stratificiranog reprezentativnog uzorka odrasle populacije Hrvatske od 1969. g. do danas, procijenjena je uloga skupova rizičnih i zaštitnih faktora opće i kardiovaskularne smrtnosti. Survival analizom su utvrđene razlike po spolu, regionalne razlike, te urbano-ruralni gradijent. Identificirani su i pojedini kofaktori pobola i smrtnosti uslijed kardiovaskularnih bolesti i bolesti dišnog sustava. Nastavak longitudinalnog istraživanja biti će usmjeren na procjenu rizika za zdravlje i utjecaja načina života na zdravlje s obzirom na starenje populacije. U skladu je s prioritetima Nacionalnog vijeća za znanost (zdravlje, otoci i obala) i EC (lifestyle, tobacco, alcohol, physical activity-obesity, stress, depression, pharmaceutical products). Cilj je identifikacija prediktora trajanja života, procjena interakcije faktora rizika pobola i zaštitnih faktora, te procjena prognostičkog značenja s obzirom na uočene razlike u očekivanoj dužini života i tijeku starenja u makroregiji kontinentalne i primorske Hrvatske. Istražiti ćemo učestalost i tijek kroničnih bolesti i oštećenja, te povezanost s antropometrijskim karakteristikama, arterijskim krvnim tlakom, životnim navikama (pušenje, alkohol i lijekovi ), prehranom, lipidogramom, psihosocijalnim pokazateljima te stupnjem obrazovanja. Procijeniti će se prediktivna moć čestih promjena u elektrokardiogramu, napose veličine i disperzije QT i JT intervala, te nespecifičnih tzv. malih promjena ST segmenta i /ili T vala s dugoročnom predikcijom ishemijske bolesti srca. Procijeniti će se predikcija deklinacije funkcije pluća. Obzirom na nemogućnost neposredne kontrole potencijalnih čimbenika u prospektivnim studijama, verifikacija rezultata moguća je jedino usporedbom s rezultatima sličnih studija u nas i u svijetu, što ćemo učiniti. Rezultati prospektivne studije pobola i smrtnosti od kroničnih nezaraznih bolesti u populaciji Hrvatske mogu doprinijeti poboljšanju primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, te dopuniti podatke za bolje iskorištenje sredstava u sustavu zdravstvene skrbi, a u svrhu poboljšanja kvalitete života.