Voditelj: dr. sc. Marike Gehring Kolossa (German Environmental Agency)
Trajanje: 2017.-2021.
U svakodnevnom životu izloženi smo složenom utjecaju različitih kemikalija iz okoliša, proizvoda široke potrošnje, hrane i vode za piće te na radnom mjestu. Projekt HBM4EU temelji se na biološkom monitoringu ljudi u svrhu procjene izloženosti kemikalijama ljudi diljem Europe, boljeg razumijevanja povezanih zdravstvenih učinaka i kvalitetniju procjenu rizika od izloženosti kemikalijama.
Na razini svakog pojedinca podaci dobiveni humanim biomonitoringom (HBM), bit će pokazatelj eventualne potrebe smanjenja izloženosti tijekom medicinskog liječenja ili praćenja. Projektni partneri uspostavit će dijalog s političkim autoritetima i kroz rezultate projekta dati svoj doprinos razvoju novih i ocjeni postojećih politika te kreiranju mjera smanjenja izloženosti toksičnim kemikalijama.
Projektni rezultati omogućit će sigurno upravljanje kemikalijama i zaštitu ljudskog zdravlja u Europi.
Voditelj: prof. dr. sc. Jasminka Despot (Hrvatski studiji, Zagreb)
Trajanje: 2017.-2018.
Cilj je projekta utvrditi biopsihosocijalne prediktore kvalitete života starijih osoba s obzirom na oblik stanovanja. Sudionici u prethodnim istraživanjima (149) bili su korisnici domova za starije osobe, koji predstavljaju specifičan oblik stanovanja, te je mogućnost uopćavanja rezultata na stariju populaciju bila ograničena. Stoga se ovim projektom obuhvaćaju starije osobe koje žive u vlastitim kućanstvima. Ispitano je planiranih 170 sudionika starije životne dobi (60 i više godina), koji žive u vlastitim kućanstvima, a koji će se usporediti sa sudionicima iz prethodnih istraživanja u kojima su sudionici živjeli u domovima za starije osobe, njih 168 ponovo intervjuiranih u zadnjem vremenu mjerenja. Individualnim strukturiranim intervjuom ispituju se sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje, bračno stanje, obitelj, s kime stanuje), objektivno zdravlje (kronične bolesti), samoprocjena zdravlja (opća i usporedba s vršnjacima), socijalna podrška (emocionalna, instrumentalna i druženje), kvaliteta spavanja i zadovoljstvo životom.
Primjena je dobivenih rezultata u području poboljšanja kvalitete života starijih osoba, odnosno u razvoju usluga primjenjivih u društvu. Dosadašnji rezultati prikazani su na jednom domaćem skupu (233), dva međunarodna skupa (277, 284) te u okviru tribine „Čimbenici kvalitete života starijih osoba” u organizaciji Zaklade „Zajednički put“.
Voditelj: prof. dr. sc. Tomica Hrenar (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb)
Trajanje: 1.3.2017.-28.2.2021.
U ovom projektu predložena je sinteza, karakterizacija i biološka evaluacija novih tipova spojeva te ekstenzivni kvantno-kemijski proračuni i multi-way analize. Bioaktivni kemijski skeletni tipovi kao što su benzimidazoli, imidazoli i kinuklidini prepoznati su kao spojevi sa širokim spektrom bioloških aktivnosti, također i u području infektivnih bolesti te poremećaja središnjeg živčanog sustava (Alzheimerova bolest, AD). Mi predviđamo da bi daljnja istraživanja tih klasa kemijskih spojeva mogla rezultirati s identifikacijom novih spojeva prikladnih za daljnji razvoj u moguće lijekove. Kao jako inovativni dio ovog istraživanja, a za razvoj točnih kvantitativnih modela povezivanja strukture i reaktivnosti bit će korištene napredne metode molekularnog modeliranja u kombinaciji s multi-way analizama. Ti modeli će se iskoristiti za iterativni postupak usmjerenog racionalnog dizajna. U početku će se korištenjem klasičnih i suvremenih metoda organske kemije sintetizirati novi bioaktivni spojevi. Za priređene kiralne spojeve odredit će se stereoselektivnost njihovih interakcija. Za sve spojeve, odredit će se antimikrobna aktivnost osobito prema rezistentnim Gram-negativnim bakterijama. Nadalje, njihov potencijal za razvoj poboljšanih lijekova za AD odredit će se mjerenjem njihove inhibicije kolinesteraza. Za procjenu mogućih pozitivnih sinergijskih učinaka, sintetizirat će se hibridne molekule te će se testirati i smjese najaktivnijih sintetiziranih spojeva. Molekularno modeliranje, doking simulacije i novorazvijena metodologija za primjenu multi-way analiza na kombinirane eksperimentalne i teorijske podatke koristit će se za ciljane strukturne promjene koje bi mogle dovesti do novih i efikasnijih bioaktivnih skeletnih tipova s potencijalnom primjenom u biotehnologiji, farmaceutskoj industriji i medicini.
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet javna je ustanova koja djeluje u sklopu Ministarstva znanosti i obrazovanja u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija i njihovih primjena u obrazovanju u rasponu od mreža i internetske infrastrukture, preko različitih e-Usluga do kibernetske sigurnosti i korisničke podrške. U sklopu projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” CARNet provodi dozimetriju elektromagnetskog zračenja u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada – IMI, multidisciplinarnom znanstvenom ustanovom u kojoj se istražuju mehanizmi djelovanja različitih kemijskih i fizikalnih čimbenika na zdravlje ljudi i okoliš.
Posljednjih godina uporaba Wi-Fi radijskih primopredajnika ubrzano raste. Korištenjem takve tehnologije, elektronički uređaji radijski se povezuju s računalnom mrežom putem mikrovalova ili elektromagnetskih polja radijske frekvencije (RF) čime se otklanja ili smanjuje potreba za spajanjem mrežnim kabelima. Bežični radijski sustavi pružaju slobodu kretanja s uređajem unutar škole (prijenosno računalo, tablet ili pametni telefon) te ih je lakše, a ponekad i jeftinije ostvariti nego žičane mreže. Takve nove tehnologije postale su dio životne, ali i školske svakodnevice. Najbolji primjer za to je prijenosno računalo koje je spojeno na Internet putem Wi-Fi usmjernika (modema/routera). Danas Wi-Fi pristupne točke možemo pronaći u mnogim javnim i privatnim
prostorima, stoga treba imati na umu da su ljudi koji su okruženi Wi-Fi signalom povremeno izloženi niskoj razini elektromagnetskih polja prilikom korištenja Interneta za poslovne ili privatne svrhe (od usmjernika kao pristupnih točaka).
Wi-Fi radijsko povezivanje prisutno je već duže vrijeme i u školama te se trenutno mjeri u sklopu projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” kojeg Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet provodi od 2015. do 2018. godine. Pilot projekt e-Škole obuhvaća 10 % škola (101 osnovna i 50 srednjih škola) iz cijele Hrvatske te je dio šireg programa „e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće“ koji se provodi od 2015. do 2022. godine i koji planira obuhvatiti minimalno 60 % svih hrvatskih škola. Svrha pilot projekta e-Škole je uspostaviti mrežu digitalno zrelih škola za 21. stoljeće podizanjem razine digitalne zrelosti 151 škole uključene u projekt. U digitalno zrelim školama predviđa se aktivna i svakodnevna uporaba informacijskokomunikacijske tehnologije (IKT) u nastavi i poslovanju škole koja doprinosi:
razvoju digitalne kompetencije učenika
razvoju digitalne kompetencije nastavnika
učinkovitom i transparentnom upravljanju školom.
PRIKUPLJENI PODACI I DALJNJI PLANOVI
Prema dosad prikupljenim znanstvenim informacijama te analizama dobivenim tijekom mjerenja u sklopu pilot projekta e-Škole, IMI je došao do zaključaka da ne postoje razlozi zbog kojih se Wi-Fi radijski sustavi ne bi trebali nastaviti koristiti u školama te na drugim mjestima. S obzirom na to da razina emitiranih elektromagnetskih polja (od Wi-Fi tehnologije i ostalih radijskih uređaja) može biti predmet propitivanja ili zabrinutosti kod roditelja, nastavnika i ostalih dionika, CARNet i IMI planiraju u sklopu pilot projekta e-Škole nastaviti provoditi relevantna mjerenja elektromagnetskih polja. Uz to, planira se nastaviti i istraživanje mogućih utjecaja koje elektromagnetska polja od Wi-Fi i drugih radiokomunikacijskih uređaja, koji se koriste ili će se koristiti u redovnim nastavnim procesima u hrvatskim školama, mogu imati na zdravlje. Sve navedeno provodit će se s ciljem prikupljanja sigurnih, pouzdanih, točnih i ažurnih podataka koji će se potom koristiti za daljnja mjerenja, posebice u svrhu epidemioloških i socioloških istraživanja te unapređenje nastavnih procesa.
CliniMARK: ‘good biomarker practice’ to increase the number of clinically validated biomarkers
MC Chair: Theo M. Luider MC Vice Chair: Antonia Vlahou
Thousands of circulating proteins have been shown to be hallmarks of emerging disease, response to treatment, or a patients’ prognosis. The identification of these small molecule biomarkers holds a great promise for significant improvement of personalized medicine based on simple blood tests. For instance, diagnosis and prognosis with biomarkers (e.g. carcinoembryonic antigen (CEA)) has significantly improved patient survival and decreased healthcare costs in colorectal cancer patients. Unfortunately, despite significant investments to increase the number of biomarker studies, only ~150 out of thousands of identified biomarkers have currently been implemented in clinical practice. This is mainly caused by the time-consuming process of reliably detecting biomarkers, the irreproducibility of studies that determine a biomarkers’ clinical value, and by a mismatch in studies that are performed by academia and what is required for regulatory and market approval. To increase the number of clinically validated biomarkers, rather than further increasing the number of biomarker discovery studies, CliniMARK will improve the quality and reproducibility of studies and establish a coherent biomarker development pipeline from discovery to market introduction.
Personalized Nutrition in aging society: redox control of major age-related diseases
MC Chair: Mustapha Cherkaoui MC Vice Chair: Agnieszka Bartoszek
The importance of a healthy ageing process becomes apparent when considering that (a) the Generation 50+ (G50+) already has a share in population of around one third across Europe, with obvious regional variations, (b) this share is likely to increase further in the future, and (c) vitality at older age is not only an important measure of quality of life but also key to participation and productivity. The theme “nutrition and ageing” has many different aspects and poses numerous challenges, which provide a fertile ground for many research themes and networks. Among them, the “NutRedOx” network will focus on the impact of redox active compounds in food on healthy ageing, chemoprevention and redox control in the context of major age-related diseases.
