Archives: Projekti

Voditelj: Vladimira Vađić, 2003.-2014.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Selma Cvijetić Avdagić

SAŽETAK
Ključne polazišne spoznaje:Bolesti i tegobe mišićno-koštanog sustava imaju veliku učestalost i u težim oblicima mogu uzrokovati invalidnost i smanjenu radnu sposobnost, zbog čega su u mnogim zemljama prvi uzrok izostanaka s posla. Najčešće mišićno-koštane bolesti dijelom su uzrokovane ili pogoršane ergonomskim obilježjima radnog mjesta, a sve je više pokazatelja da i psihosocijalni faktori imaju značajnu ulogu u njihovu nastanku i razvoju. Ciljevi i hipoteza:u istraživanju će se odrediti učestalost čestih mišićno-koštanih bolesti u našoj radno-aktivnoj populaciji: degenerativnih i upalnih zglobnih bolesti, križobolje, izvanzglobnog reumatizma te osteoporoze i pokazati njihova povezanost s okolišnim, prije svega radno-uvjetovanim te psiho-socijalnim čimbenicima. Također će se odrediti udio okolišnih faktora u nastanku vršne koštane mase u našoj populaciji. Očekivani rezultati:Prikupljanje saznanja o rasprostranjenosti čestih mišićno-koštanih tegoba i bolesti u radno aktivnoj populaciji u Hrvatskoj. Određivanje moguće uloge rizičnih čimbenika na razvoj mišićno-koštanih tegoba i bolesti: a)osobnih fizičkih i psiholoških značajki i sposobnosti suočavanja sa stresom; b) biomehaničkog opterećenja i ergonomskih obilježja radnog mjesta; c) načina i kakvoće života, navika i ponašanja. Rezultati istraživanja će pokazati i referentne vrijednosti i rizične faktore vršne koštane mase za našu mlađu populaciju. Način provjere rezultata:Funkcionalni status i onesposobljenost bolesnika te psihologijska procjena koja će se izvršiti standardiziranim testovima i upitnicima. Dijagnoza mišićno-koštanih tegoba i bolesti, kao i procjena vršne koštane mase odredit će se objektivnim dijagnostičkim metodama: ultrazvuk, denzitometrija kosti i u slučaju liječničke indikacije radiološkom pretagom. Primjenom biostatističkih metoda utvrdit će se relativni utjecaj niza radnih uvjeta i osobina radnika s mišićno-koštanim bolestima. Važnost predloženog istraživanja:Rezultati istraživanja omogućili bi oblikovanje ergonomskih i organizacijskih poboljšanja na radnom mjestu i u radnoj okolini, čime bi se nastojao smanjiti utjecaj štetnih čimbenika na mišićno-koštane tegobe i posljedični izostanci s posla. Podaci o vršnoj koštanoj masi i njezinim rizičnim čimbenicima u našoj populaciji omogućili bi procjenu razlike dobivenih rezultata u odnosu na stanovništvo drugih zemalja i omogućili točniju procjenu i dijagnozu osteopenije i osteoporoze za naše stanovništvo.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Kolaborativni projekt pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Koordinator: Davor Ježek, Medicinski fakultet
Voditelji istraživanja u Institutu: Martina Piasek i Aleksandra Fučić (2003.-2004.)

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Jelena Macan

SAŽETAK
Ključne i polazišne spoznaje: Alergotoksikološka istraživanja uključuju istovremena ispitivanja polutanata u okolišu i pojave alergijskih reakcija u ljudi.Makroklimatske i mikroklimatske promjene, razvitak industrijskih tehnologija i moderni način života uvjetuju promjene u izvoru alergena i onečišćenja u općem i radnom okolišu.Naša dosadašnja istraživanja pokazala su da je populacija mediteranske regije u Hrvatskoj izložena značajno višim razinama alergena grinja nego u kontinentalnoj regiji, što ne prati proporcionalna razlika u broju senzibiliziranih osoba. Ciljevi i hipoteza: Cilj istraživanja je utvrditi regionalno specifične rizične čimbenike okoliša i načina života, te identificirati nove rizične čimbenike i njihove interakcije za nastanak senzibilizacije u odrasloj populaciji kontinentalne i mediteranske regije u Hrvatskoj. Pretpostavka je da čimbenici okoliša (alergeni, polutanti, endotoksin) kao i način života (prehrana, stanovanje, zanimanje, socio-ekonomski status, kulturološka obilježja, parazitoze, stres) uvjetuju razlike u učestalosti pokazatelja senzibilizacije (kožna reaktivnost, IgE protutijela) i alergijskih bolesti dišnog sustava i kože između odrasle populacije kontinentalne i mediteranske regije. U istoj regiji rizik za nastanak senzibilizacije na grinje veći je u osoba izloženih grinjama u općim i profesionalnim uvjetima u odnosu na osobe izložene grinjama samo u općim uvjetima.

• Očekivani rezultati: Utvrdit će se utjecaj okolišnih čimbenika na nastanak alergijskih poremećaja u odrasloj populaciji kontinentalne i mediteranske regije u Hrvatskoj. Razjasnit će se ranije utvrđene razlike u učestalosti senzibilizacije na alergene grinja između odrasle populacije dvije regije. Procijenit će se značaj senzibilizacije na opće alergene u nastanku profesionalno uvjetovanih alergijskih poremećaja.
• Način provjere rezultata: Podaci i biološki uzorci sakupljat će se i analizirati standardiziranim i validiranim postupcima i metodama koje omogućuju provjeru rezultata.
• Važnost istraživanja: Istraživanje doprinosi razjašnjenju etiopatogeneze općih i profesionalnih alergijskih poremećaja. Rezultati se mogu primijeniti u planiranju i provođenju interventnih studija, preventivnih javnozdravstvenih akcija, te poboljšanju dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Suradnjom s industrijskom djelatnošću, rezultati istraživanja primijenit će se u kreiranju tehnoloških procesa i proizvoda sigurnijih sa zdravstvenog aspekta.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Aleksandra Fučić

SAŽETAK
Cilj predloženog projekta je procjena stabilnosti citogenetskih biomarkera nakon dugogodišnje izloženosti niskim dozama fizikalnih i kemijskih agensa, proučavanje interindividualne razlike u odgovoru na karcinogene, a posebno kod organizama u razvoju. Istraživat će se značaj aneugena na stupanj oštećenja stanice.

U međunarodnoj suradnji radit će se na standardizaciji mikronukleus tehnike i procjeni potencijalne veze između pojave karcinoma i povišenih frekvencija kromosomskiha aberacija i mikronukleusa. Očekuje se da će rezultati studije pridonjeti razumijevanju značajnosti citogenetskih biomarkera u procjeni rizika čovjeka nakon izlaganja karcinogenima te će se odabrati biomarkeri pogodni za biomonitoring djece.

Koristit će se metoda kromosomskih aberacija, izmjene sestrinskih kromatida, fluorescentna in situ hibridizacija, in vivo i in vitro mikronukeus tehnika i metoda komete. Rezultati projekti su od velikog značaja za procjenu zdravstvenog rizika razvoja karcinoma kod odraslih i djece, za standardizaciju metodologije te za upravna tijela prilikom izrade regulative dopustivih emisija karcinogena u okoliš.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Biserka Radošević Vidaček

SAŽETAK
Ključne polazišne spoznaje:
Nametnuti i izabrani rasporedi aktivnosti i načina života u suvremenom 24-satnom društvu često dovode do restrikcije spavanja i povećane dnevne pospanosti. Problem dnevne pospanosti izražen je kod adolescenata u velikom broju zemalja zbog ranog jutarnjeg početka nastave. Naime, potreba za spavanjem kod adolescenata nije smanjena u usporedbi s mlađom školskom djecom. Istovremeno su zbog socijalnih i bioloških promjena u razdoblju adolescencije izražene preferencije kasnijeg odlaska na spavanje i kasnijeg buđenja. Stoga rani jutarnji početak nastave ograničava trajanje spavanja adolescenata i povećava razinu njihove dnevne pospanosti. Prekomjerna dnevna pospanost povezana je s lošijim uspjehom u školi, depresivnim raspoloženjima, većim rizikom nesreća te predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Za razliku od većine adolescenata u svijetu velik broj hrvatskih adolescenata pohađa nastavu u dvije smjene, jedan tjedan ujutro a drugi poslijepodne, što rjeđe dovodi do nedovoljnog spavanja i nesklada između ostvarenog i preferiranog rasporeda spavanja.
Ciljevi:
Ovim projektom žele se ispitati mogućnosti ostvarivanja zdravog spavanja i uspješnog dnevnog funkcioniranja u dva različita sustava nastave na način da se: 1) usporede karakteristike spavanja i pokazatelji dnevnog funkcioniranja između jutarnje i poslijepodnevne smjene u dvosmjenskom sustavu nastave; 2) usporedi ostvarivanje potrebnog spavanja, neregularnost rasporeda i trajanja spavanja i njihova povezanost s pokazateljima pospanosti i dnevnog funkcioniranja u dvosmjenskom i jednosmjenskom sustavu nastave; 3) ispita uloga dodatnog dnevnog spavanja u nadoknadi duga na spavanju; 4) ispitaju razlike u karakteristikama spavanja i dnevnog funkcioniranja adolescenata u kontinentalnom i obalnom dijelu Hrvatske.
Očekivani rezultati:
Ovaj će projekt utvrditi prednosti i nedostatke dvosmjenskog i jednosmjenskog sustava nastave u odnosu na karakteristike spavanja i dnevno funkcioniranje adolescenata te identificirati razvojne, psihološke, bihevioralne i situacijske čimbenike povezane s problemom pospanosti u specifičnom sociokulturalnom okruženju hrvatskog društva.
Važnost:
Bolje razumijevanje odnosa između vremenske organizacije nastave i problema pospanosti u razdoblju adolescencije može doprinijeti izradi učinkovitijih programa primarne prevencije problema pospanosti i poboljšanju sigurnosti i zdravlja adolescenata.

Trajanje projekta: od 1998.-

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2010.)
samostalni projekt MZOŠ-a izvan programa do konca 2010. godine

Voditelj: Nikola Ivičić

SAŽETAK
Uspješnost analize elemenata u tragovima (ET) u različitim biološkim matricama, poput kose, krvi, noktiju i tkiva, neodvojna je od njihova prethodna razlaganja (destrukcije). Problem je u tomu što se pri standardnim radnim uvjetima to razlaganje ne može u cijelosti ostvariti pri temperaturama nižim od 600 C, dok se velik broj elemenata od metaboličkog značaja gubi poćam već od 400 C. Teškoće u određivanju joda, selena, žive i sumpora zaseban su problem. Svaka je razgradnja bioloških matrica za potrebe kvantitativnog kemijskog određivanja ET zaseban problem, osobito kada se radi o kemijskoj analizi multielementnih profila (MP). Stoga je za kvalitetnu analizu ET obvezno da se biološke matrice razgrađuju različitim postupcima, a dobiveni rezultati analiza provjeravaju prema standardnim uzorcima i usporđuju različitim mjernim postupcima. To se u našim istraživanjima odnosi na uspporedbu rezultata analize između (1) diferencijalna pulsna voltametrija anodnog otapanja (DPASV), (2) elektrotermalna atomska apsorpcijska spektrometrija (ET-AAS), i (3) induktivno izazvana atomska emisijska spektrometrija s izvorom plazme (ICP-MS). Sve tri metode imaju svoje prednosti i nedostatke: DPASV je vrlo precizna ali spora i kritično ovisna o sastavu pufera; ET-AAS ovisi o prethodnom cjelovitom razaranju biološke matrice i treba zasebnu lampu za svaki element; dok je ICP-MS danas metoda izbora, pa suradujemo s ustanovama u inozemstvu (CBM. Moscow, Russia). U prethodnim smo istraživanjima dokazali točnost analize molibdena u ljudskoj krvi usporedbom sve tri navedene metode. Naša je radna hipoteza da će se patološke promjene u MP kose, krvi i odabranih tkiva odraziti upravo na koncentracije rijetko zastupljenih elemenata slabo poznate metaboličke funkcije u čovjekovom organizmu. Stoga u IMI predviđamo uvođenje metoda za određivanje koncentracije lantana (La), molibdena (Mo), skandija (Sc), i kositra (Sn) uz one već uvedene za olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn) i bakar (Cu) prikupljenim u ostala dva Projekta ovoga Programa. Kompletni MP radili bi se u suradnji s CBM, Moscow, Russia, a živa posebno u suradnji s EERC, Grand Forks, ND, USA. U potonjima surađujemo u svezi s NIIH, USA sponozoriranih istraživanja u kojima je idioritmički eksperimentalni model primijenjen za procjenu toksičnosti žive u kontinuiranim i akcidentnim uvjetima ekspozicije tomu metalu. Rezultati dobiveni DAPSV analizom usporedit će se u uzajamnoj kontroli kvalitete s onima dobivenim pomoću ET-AAS i ICP-MS.