Archives: Projekti

Voditelj: Vladimira Vađić, 2009.-2014.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Jelena Macan

SAŽETAK
Ključne i polazišne spoznaje: Alergotoksikološka istraživanja uključuju istovremena ispitivanja polutanata u okolišu i pojave alergijskih reakcija u ljudi.Makroklimatske i mikroklimatske promjene, razvitak industrijskih tehnologija i moderni način života uvjetuju promjene u izvoru alergena i onečišćenja u općem i radnom okolišu.Naša dosadašnja istraživanja pokazala su da je populacija mediteranske regije u Hrvatskoj izložena značajno višim razinama alergena grinja nego u kontinentalnoj regiji, što ne prati proporcionalna razlika u broju senzibiliziranih osoba. Ciljevi i hipoteza: Cilj istraživanja je utvrditi regionalno specifične rizične čimbenike okoliša i načina života, te identificirati nove rizične čimbenike i njihove interakcije za nastanak senzibilizacije u odrasloj populaciji kontinentalne i mediteranske regije u Hrvatskoj. Pretpostavka je da čimbenici okoliša (alergeni, polutanti, endotoksin) kao i način života (prehrana, stanovanje, zanimanje, socio-ekonomski status, kulturološka obilježja, parazitoze, stres) uvjetuju razlike u učestalosti pokazatelja senzibilizacije (kožna reaktivnost, IgE protutijela) i alergijskih bolesti dišnog sustava i kože između odrasle populacije kontinentalne i mediteranske regije. U istoj regiji rizik za nastanak senzibilizacije na grinje veći je u osoba izloženih grinjama u općim i profesionalnim uvjetima u odnosu na osobe izložene grinjama samo u općim uvjetima.

• Očekivani rezultati: Utvrdit će se utjecaj okolišnih čimbenika na nastanak alergijskih poremećaja u odrasloj populaciji kontinentalne i mediteranske regije u Hrvatskoj. Razjasnit će se ranije utvrđene razlike u učestalosti senzibilizacije na alergene grinja između odrasle populacije dvije regije. Procijenit će se značaj senzibilizacije na opće alergene u nastanku profesionalno uvjetovanih alergijskih poremećaja.
• Način provjere rezultata: Podaci i biološki uzorci sakupljat će se i analizirati standardiziranim i validiranim postupcima i metodama koje omogućuju provjeru rezultata.
• Važnost istraživanja: Istraživanje doprinosi razjašnjenju etiopatogeneze općih i profesionalnih alergijskih poremećaja. Rezultati se mogu primijeniti u planiranju i provođenju interventnih studija, preventivnih javnozdravstvenih akcija, te poboljšanju dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Suradnjom s industrijskom djelatnošću, rezultati istraživanja primijenit će se u kreiranju tehnoloških procesa i proizvoda sigurnijih sa zdravstvenog aspekta.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Aleksandra Fučić

SAŽETAK
Cilj predloženog projekta je procjena stabilnosti citogenetskih biomarkera nakon dugogodišnje izloženosti niskim dozama fizikalnih i kemijskih agensa, proučavanje interindividualne razlike u odgovoru na karcinogene, a posebno kod organizama u razvoju. Istraživat će se značaj aneugena na stupanj oštećenja stanice.

U međunarodnoj suradnji radit će se na standardizaciji mikronukleus tehnike i procjeni potencijalne veze između pojave karcinoma i povišenih frekvencija kromosomskiha aberacija i mikronukleusa. Očekuje se da će rezultati studije pridonjeti razumijevanju značajnosti citogenetskih biomarkera u procjeni rizika čovjeka nakon izlaganja karcinogenima te će se odabrati biomarkeri pogodni za biomonitoring djece.

Koristit će se metoda kromosomskih aberacija, izmjene sestrinskih kromatida, fluorescentna in situ hibridizacija, in vivo i in vitro mikronukeus tehnika i metoda komete. Rezultati projekti su od velikog značaja za procjenu zdravstvenog rizika razvoja karcinoma kod odraslih i djece, za standardizaciju metodologije te za upravna tijela prilikom izrade regulative dopustivih emisija karcinogena u okoliš.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Biserka Radošević Vidaček

SAŽETAK
Ključne polazišne spoznaje:
Nametnuti i izabrani rasporedi aktivnosti i načina života u suvremenom 24-satnom društvu često dovode do restrikcije spavanja i povećane dnevne pospanosti. Problem dnevne pospanosti izražen je kod adolescenata u velikom broju zemalja zbog ranog jutarnjeg početka nastave. Naime, potreba za spavanjem kod adolescenata nije smanjena u usporedbi s mlađom školskom djecom. Istovremeno su zbog socijalnih i bioloških promjena u razdoblju adolescencije izražene preferencije kasnijeg odlaska na spavanje i kasnijeg buđenja. Stoga rani jutarnji početak nastave ograničava trajanje spavanja adolescenata i povećava razinu njihove dnevne pospanosti. Prekomjerna dnevna pospanost povezana je s lošijim uspjehom u školi, depresivnim raspoloženjima, većim rizikom nesreća te predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Za razliku od većine adolescenata u svijetu velik broj hrvatskih adolescenata pohađa nastavu u dvije smjene, jedan tjedan ujutro a drugi poslijepodne, što rjeđe dovodi do nedovoljnog spavanja i nesklada između ostvarenog i preferiranog rasporeda spavanja.
Ciljevi:
Ovim projektom žele se ispitati mogućnosti ostvarivanja zdravog spavanja i uspješnog dnevnog funkcioniranja u dva različita sustava nastave na način da se: 1) usporede karakteristike spavanja i pokazatelji dnevnog funkcioniranja između jutarnje i poslijepodnevne smjene u dvosmjenskom sustavu nastave; 2) usporedi ostvarivanje potrebnog spavanja, neregularnost rasporeda i trajanja spavanja i njihova povezanost s pokazateljima pospanosti i dnevnog funkcioniranja u dvosmjenskom i jednosmjenskom sustavu nastave; 3) ispita uloga dodatnog dnevnog spavanja u nadoknadi duga na spavanju; 4) ispitaju razlike u karakteristikama spavanja i dnevnog funkcioniranja adolescenata u kontinentalnom i obalnom dijelu Hrvatske.
Očekivani rezultati:
Ovaj će projekt utvrditi prednosti i nedostatke dvosmjenskog i jednosmjenskog sustava nastave u odnosu na karakteristike spavanja i dnevno funkcioniranje adolescenata te identificirati razvojne, psihološke, bihevioralne i situacijske čimbenike povezane s problemom pospanosti u specifičnom sociokulturalnom okruženju hrvatskog društva.
Važnost:
Bolje razumijevanje odnosa između vremenske organizacije nastave i problema pospanosti u razdoblju adolescencije može doprinijeti izradi učinkovitijih programa primarne prevencije problema pospanosti i poboljšanju sigurnosti i zdravlja adolescenata.

Trajanje projekta: od 1998.-

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2010.)
samostalni projekt MZOŠ-a izvan programa do konca 2010. godine

Voditelj: Nikola Ivičić

SAŽETAK
Uspješnost analize elemenata u tragovima (ET) u različitim biološkim matricama, poput kose, krvi, noktiju i tkiva, neodvojna je od njihova prethodna razlaganja (destrukcije). Problem je u tomu što se pri standardnim radnim uvjetima to razlaganje ne može u cijelosti ostvariti pri temperaturama nižim od 600 C, dok se velik broj elemenata od metaboličkog značaja gubi poćam već od 400 C. Teškoće u određivanju joda, selena, žive i sumpora zaseban su problem. Svaka je razgradnja bioloških matrica za potrebe kvantitativnog kemijskog određivanja ET zaseban problem, osobito kada se radi o kemijskoj analizi multielementnih profila (MP). Stoga je za kvalitetnu analizu ET obvezno da se biološke matrice razgrađuju različitim postupcima, a dobiveni rezultati analiza provjeravaju prema standardnim uzorcima i usporđuju različitim mjernim postupcima. To se u našim istraživanjima odnosi na uspporedbu rezultata analize između (1) diferencijalna pulsna voltametrija anodnog otapanja (DPASV), (2) elektrotermalna atomska apsorpcijska spektrometrija (ET-AAS), i (3) induktivno izazvana atomska emisijska spektrometrija s izvorom plazme (ICP-MS). Sve tri metode imaju svoje prednosti i nedostatke: DPASV je vrlo precizna ali spora i kritično ovisna o sastavu pufera; ET-AAS ovisi o prethodnom cjelovitom razaranju biološke matrice i treba zasebnu lampu za svaki element; dok je ICP-MS danas metoda izbora, pa suradujemo s ustanovama u inozemstvu (CBM. Moscow, Russia). U prethodnim smo istraživanjima dokazali točnost analize molibdena u ljudskoj krvi usporedbom sve tri navedene metode. Naša je radna hipoteza da će se patološke promjene u MP kose, krvi i odabranih tkiva odraziti upravo na koncentracije rijetko zastupljenih elemenata slabo poznate metaboličke funkcije u čovjekovom organizmu. Stoga u IMI predviđamo uvođenje metoda za određivanje koncentracije lantana (La), molibdena (Mo), skandija (Sc), i kositra (Sn) uz one već uvedene za olovo (Pb), kadmij (Cd), cink (Zn) i bakar (Cu) prikupljenim u ostala dva Projekta ovoga Programa. Kompletni MP radili bi se u suradnji s CBM, Moscow, Russia, a živa posebno u suradnji s EERC, Grand Forks, ND, USA. U potonjima surađujemo u svezi s NIIH, USA sponozoriranih istraživanja u kojima je idioritmički eksperimentalni model primijenjen za procjenu toksičnosti žive u kontinuiranim i akcidentnim uvjetima ekspozicije tomu metalu. Rezultati dobiveni DAPSV analizom usporedit će se u uzajamnoj kontroli kvalitete s onima dobivenim pomoću ET-AAS i ICP-MS.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Rajka Liščić

Trajanje: 1.7.2002.-2005.

SAŽETAK
Demenciju karakteritizira gubitak kolinergičkih neurona kore mozga (Fassbender, 2001). Jedna od najčešćih demencija je Alzheimerova bolest (AB). U bolesnika s demencijom, uključivši AB i fronto-temporalnu demenciju (FTD) gubitak kolinergičnih neurona rezultira poremećajem pamćenja (Sorbi, 2000).

U dijagnostici demencija koriste se neuropsihologijska testiranja npr. Stroop test (Spieler, 1996). Kod bolesnika s AB često je prisutna depresija, koja može interferirati sa neuropsihologijskim testiranjem (Nacmias, 2001), pa se danas koriste tkz. event-related potencijali (ERP) kao objektivnija elektrofiziološka metoda procjene kognitivnih funkcija (Pirtošek, 2001). ERP uzima u obziroddball paradigmu (Liščić, 2001). Molekularna analiza /tau, APP i presenilin gen/omogućiti će točnu dijagnozu i ispitivanje utjecaja genetskih čimbenika na fenotipsku varijabilnost.

Planirano je ispitati bolesnike sa različitim oblicima demencija radi usporedbe dijagnostičke vrijednosti tri metode:

1. neuropsihologijsko testiranje (Mini-mental test),
2. slušni ERP na tkz. oddball paradigmu (P300 val),
3. slušna ERP modifikacija za Stroop test.

Očekujemo razjasniti patofiziološke mehanizme u različitih oblika demencija, naročito ulogu tau, APP i presenilin gena i u dijagnostiku uvesti noveelektrofiziološke metode. Uvođenjem specifičnijih elektrofizioloških paradigma /ERP na Stroop test/ očekujemo bolje razlučivanje FTD od AB u kliničkoj praksi, nego uporabom klasične P300 paradigme.

Kombinacija kliničke, elektrofiziološke i genetske metode u istraživanju AB, značajna je za bazičnu znanost (mehanizmi nastanka bolesti) i kliničku primjenu (najspecifičnija, osjetljivija, jeftina metoda dijagnostike kognitivnih pomjena).

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2008.)
samostalni projekt MZOŠ-a izvan programa
projekt Instituta do konca 2007.

Voditelj: Berislav Momčilović

SAŽETAK
Naše je tijelo sastavljeno iz kemijskih elemenata koji su u stalnom dinamičkom ekvilibriju (metabolička homeostaza). Elementi su u našem organizmu vanredno nejednako zastupljeni, nekih je neophodnih za život manje od gram i zovemo ih elementi u tragovima (ET) ili oligoelementi. ET organizam ne može sintetizirati pa ih obnavlja hranom gdje trebaju biti zastupljeni u odgovarajučim količinama, odgovarajučim međusobnim omjerima i uneseni pravilnim vremenskim razmacima. Danas postoji konsenzus da se pravilnom ishranom i unosom minerala može očuvati zdravlja, odgoditi pojava nekih kroničnih bolest, i ublažiti prirodni tok zločudnih bolesti. Napredak u analitičkim tehnikama donio nam je multielementne profile (MP) gdje je moguće u istome uzorku biološkoga tkiva lakšem od 1 g odediti 40 i više elemenata. I što nam omogućava potpuno novi uvid novi uvid u dijagnostiku i liječenje raznih bolesti. U prospektivnim kliničkim epidemiološkim istraživanjima ispitat ćemo odnos izmedju MP u kosi i krvi u alopeciji (ćelavost), depresiji, u sportom i/ili ksenobioticima izazvanome metaboličkom stresu, kao i biokompatibilnosti dentalnih legura in vivo. Prospektivna stoga jer se ispituju u ljudi s novo otkriveniom bolesti ili izazvanim stanjem, klinička jer je neophodna točna dijagoza bolesti ili stanja, epidemiološka jer se vrše na skupinama ispitanika s istom ciljanom problematikom, i istraživanja u kojima želimo utvrditi da li su MP ET karakteristično promijenjeni. Iz naših preliminarnih istraživanja znamo da je alopecija uslijed nedostatka cinka lječivi ako se doda cink, da se iz medicinskih legura oslobađaju metalni ioni koji mogu izazvati alergijske tegobe (biokompatibilnost), da je prema našim spoznajama depresija u velikom broju slučajeva izazvana manjkom joda ili poremećajem metabolizma joda, da ravnoteža ET može smanuje riziko olksidativnog stresa u osoba izloženih ksenobioticima, te da nije jasno zašto se razvija intenzivna kalcifikacija krvnih žila uz očuvani volumen arterija u Monckebergovoj arteriosklerozi u šečernoj bolesti. Naša je pretpostavka da će nam karakteristične promjene u MP ET dati barem dio potrtebitih odgovora na ta i slična pitanja od velikog značaja za ljude. Prikupljeni uzorci biološkog materijala analiziraju se u drugomu Projektu iz ovoga Programa pomoću najmodernijih, visoko osjetljivih analitičkih kemijskih postupak.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditeljica projekta: Doc. dr. sc. Verica Garaj-Vrhovac, dipl. ing. biol.

SAŽETAK
Primarna oštećenja DNA i spontane mutacije izazvane u genomu stanica pod utjecajem mutagena i karcinogena biomarkeri su genotoksičnog stresa. Dodatno su genetičko opterećenje, povećavaju rizik i utječu na razvoj malignih bolesti.

Rezultati ekogenetičkih i molekularno-bioloških metoda omogućuju procjenugenetičkog rizika te primjenu mjera za kontrolu i prevenciju. Genetička predispozicija za nastanak malignih bolesti uključuje nestabilnost genoma. Strukturne kromosomske reorganizacije doprinose nastanku karcinoma.

Unutarstanična ciljna mjesta ili ciljno tkivo na koje pojedini mutageni i/ili karcinogeni djeluju često su nedostupni pa se biomarkeri genetičkog oštećenja primjenjuju testovi na surogatnim stanicama ili tkivima. Ciljevi istraživanja projekta usmjerit će se na primjenu i unapređenje molekularno-bioloških tehnika specifičnih i za detekciju oštećenja genoma izazvanih karcinogenima i mutagenima u uvjetima in vitro i in vivo i razvoj novih tehnika za utvrđivanje ranih biomarkera malignih bolesti.

U eksperimentalnim uvjetima na animalnim i humanim modelima proučit će se mehanizmi indukcije biomarkera. Biomarkeri koji ukazuju na interne doze mutagena omogućuju detekciju interindividualnih razlika u mehanizmima popravka DNA povezanih s povećanom osjetljivosti i rizikom od malignih bolesti. Radi bolje ekstrapolacije izloženosti mutagenima i utvrđivanja individualnog rizika prema karcinomima istražit će se podskupine jedinki unutar populacije s genetičkim opterećenjem i preosjetljivosti.

Proučit će se potencijalni genetički markeri i nova tehnološka unapređenja za brzu procjenu staničnog odgovora na kemo i radioterapiju. Procijenit će se vrijednosti biomarkera značajnih za unapređenje pretkliničkih i kliničkih istraživanja te usporediti sinergistički učinci pojedinih mutagena i antimutagena koji se odražavaju na biomarkerima.