Archives: Projekti

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH (2002.-2006.)

Voditelj: Vlasta Drevenkar

Svrha projekta je proširiti saznanja o povezanosti fizičko-kemijskih svojstava odabranih organskih mikroonečišćenja s njihovom raspodjelom i sudbinom u okolišu i ljudima. Istražuju se široko rasprostranjeni organoklorovi i triazinski pesticidi, poliklorirani bifenili (PCB), poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani (PCDD/F), klorfenoli i lako hlapljivi klorirani i aromatski ugljikovodici.

Istraživanja uključuju:

• analizu postojanih organoklorovih spojeva u zraku, lebdećim česticama, iglicama crnogoričnog drveća, tlu/sedimentu i vodi, ispitivanje razdjeljenja spojeva između plinovite (zrak) i čvrste (čestice) faze, njihove apsorpcije u iglicama i moguće biomagnifikacije u sustavu zrak/iglice/tlo;
• ispitivanje pojave i pokretljivosti klor-, metiltio- i metoksitriazinskih herbicida i dealkiliranih/hidroksiliranih produkata njihove razgradnje u vodenom okolišu i tlu;
• ispitivanje sorpcijskog ponašanja triazinskih spojeva i klorfenola u tlima/sedimentima i mehanizama sorpcijskih interakcija;
• ispitivanje porijekla i razina lakohlapljivih kloriranih (diklormetan, 1,1,1-trikloretan, tri- i tetrakloretilen) i aromatskih (benzen, toluen, etilbenzen i izomeri ksilena) ugljikovodika u pitkoj vodi i unutrašnjoj atmosferi na području Zagreba;
• ispitivanje izloženosti ljudi organoklorovim pesticidima, PCB-ima, PCDD/F-ima analizom spojeva u humanom mlijeku i serumu i evaluiranje promjena u izloženosti opće populacije Hrvatske u duljem razdoblju;
• utvrđivanje osjetljivih i specifičnih bioindikatora izloženosti ljudi triazinskim herbicidima (atrazinu) analizom specifičnih metabolita u urinu profesionalno izloženih osoba;
• procjenu izloženosti opće gradske (Zagreb) populacije lakohlapljivim kloriranim i aromatskih ugljikovodicima analizom spojeva izlučenih urinom i korelacijom s razinama ovih onečišćenja u pitkoj vodi i zraku.

Voditelj: Gordana Marović (NE Krško)

U suradnji s Institutom “Ruđer Bošković”, Zagreb

Voditelji projekta u Hrvatskoj:
Alica Bauman (1982.-1993.)
Jadranka Kovač (1993.-1995.)
Zdenko Franić (1996.-2001.)
Gordana Marović (od 2001.)

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Biserka Radošević Vidaček

SAŽETAK
Ključne polazišne spoznaje:
Nametnuti i izabrani rasporedi aktivnosti i načina života u suvremenom 24-satnom društvu često dovode do restrikcije spavanja i povećane dnevne pospanosti. Problem dnevne pospanosti izražen je kod adolescenata u velikom broju zemalja zbog ranog jutarnjeg početka nastave. Naime, potreba za spavanjem kod adolescenata nije smanjena u usporedbi s mlađom školskom djecom. Istovremeno su zbog socijalnih i bioloških promjena u razdoblju adolescencije izražene preferencije kasnijeg odlaska na spavanje i kasnijeg buđenja. Stoga rani jutarnji početak nastave ograničava trajanje spavanja adolescenata i povećava razinu njihove dnevne pospanosti. Prekomjerna dnevna pospanost povezana je s lošijim uspjehom u školi, depresivnim raspoloženjima, većim rizikom nesreća te predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Za razliku od većine adolescenata u svijetu velik broj hrvatskih adolescenata pohađa nastavu u dvije smjene, jedan tjedan ujutro a drugi poslijepodne, što rjeđe dovodi do nedovoljnog spavanja i nesklada između ostvarenog i preferiranog rasporeda spavanja.
Ciljevi:
Ovim projektom žele se ispitati mogućnosti ostvarivanja zdravog spavanja i uspješnog dnevnog funkcioniranja u dva različita sustava nastave na način da se: 1) usporede karakteristike spavanja i pokazatelji dnevnog funkcioniranja između jutarnje i poslijepodnevne smjene u dvosmjenskom sustavu nastave; 2) usporedi ostvarivanje potrebnog spavanja, neregularnost rasporeda i trajanja spavanja i njihova povezanost s pokazateljima pospanosti i dnevnog funkcioniranja u dvosmjenskom i jednosmjenskom sustavu nastave; 3) ispita uloga dodatnog dnevnog spavanja u nadoknadi duga na spavanju; 4) ispitaju razlike u karakteristikama spavanja i dnevnog funkcioniranja adolescenata u kontinentalnom i obalnom dijelu Hrvatske.
Očekivani rezultati:
Ovaj će projekt utvrditi prednosti i nedostatke dvosmjenskog i jednosmjenskog sustava nastave u odnosu na karakteristike spavanja i dnevno funkcioniranje adolescenata te identificirati razvojne, psihološke, bihevioralne i situacijske čimbenike povezane s problemom pospanosti u specifičnom sociokulturalnom okruženju hrvatskog društva.
Važnost:
Bolje razumijevanje odnosa između vremenske organizacije nastave i problema pospanosti u razdoblju adolescencije može doprinijeti izradi učinkovitijih programa primarne prevencije problema pospanosti i poboljšanju sigurnosti i zdravlja adolescenata.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA RH (2007.-2014.)

Voditelj: Gordana Marović

SAŽETAK
Radioaktivnost okoliša i utjecaj radioaktivnosti na zdravlje čovjeka neprekidno su u središtu zanimanja znanstvenih istraživanja. Zbog energetskog potencijala i tehnološkog razvoja koji uključuje i mogućnost zlouporabe radioaktivnosti,saznanja o radioaktivnosti i postignuća u tom području prioritet su svake zemlje. Ujednačavanje standarda zaštite od zračenja koje propisuju različite međunarodne institucije (EU, IAEA, ICRP), donošenje općih preporuka za intervencijske nivoe u akcidentalnim situacijama zahtijeva primjenu tih standarda i tvorbu baza podatka na državnoj razini. Moderan ekološki pristup uključuje stvaranje cjelovitog dozimetrijskog koncepta, koji ne izdvaja čovjeka iz okoliša i uključuje cjelokupni habitat. Za to je nužno pratiti i utvrditi kretanja radioaktivnih tvari i elektromagnetskog zračenja kroz sve komponente biosfere; identificirati radiološki osjetljive lokacije i medije, posebno urbane sredine. Potrebno je posvetiti pažnju zaštiti pacijenata pri medicinskoj dijagnostici i radioterapiji te zaštiti djelatnika u intervencijskoj radiologiji. Važno je utvrditi i odnose radioaktivnih tvari fisijskog i prirodnog podrijetla, odrediti opterećenost stanovništva od izlaganja ionizirajućem zračenju, utvrditi udjele u dozi pri inhalaciji zraka te ingestiji hrane i vode; utvrditi udjele u dozi od oblika produljene izloženosti povišenoj prirodnoj radioaktivnosti,kao i udjele u dozi profesionalno izloženog osoblja i općoj izloženosti stanovništva.Validiranim metodama procjene rizika treba procijeniti ukupnu izloženost čovjeka prirodnoj radioaktivnosti,prirodnom neionizirajućem zračenju, ionizirajućem zračenju koje je posljedica ljudske aktivnosti i neionizirajućem zračenju iz tehnoloških izvora. Sve to odrednice su tzv. dubinskog ekološkog pristupa, kojim se želi odrediti ukupna opterećenost stanovništva od izlaganja zračenju. Potrebno je razraditi sustavne mjere za brzo i učinkovito djelovanje i minimiziranje radioaktivne kontaminacije u normalnim i izvanrednim situacijama (nuklearni terorizam, radiološke nesreće). Važno je razvijati mrežu mjerne dozimetrijske instrumentacije i metodologiju mjerenja te obradu dobivenih podataka sukladno novim pristupima modeliranja procjene rizika od ukupnog opterećenja zračenjem svake jedinke u populaciji. Cilj je projekta postići što manje opterećenje zračenjem, pojedinca i cjelokupnog stanovništva (pa i regionalno) primjerenim sustavom nadzora stanja okoliša, provođenjem mjera zaštite, te sveobuhvatnim znanstvenim pristupom.