Kolokvij (18. rujna)
U predavaonici Instituta u utorak 18.9.2018. u 13:30 sati održat će se kolokvij dr. sc. Dinka Babića iz Jedinice za zaštitu od zračenja.
Naslov predavanja je O dva vrlo, vrlo duga pokusa na IMI-u
Sažetak predavanja
Nedavno smo u časopisu Proceedings of the Royal Society A — jednom od najstarijih znanstvenih časopisa uopće, kojeg publicira najstarije znanstveno društvo na svijetu (The Royal Society) — objavili rezultate analize dvaju vrlo dugih pokusa provedenih na IMI-u.* Radi se o praćenju ukupne beta aktivnosti u zraku (1976.-2016.) i apsorbirane doze gama zračenja (1986.-2012.) na dnevnoj bazi. Iako se radi o monitoringu koji nije bio zamišljen u znanstvene svrhe, analiza prikupljenih podataka otkrila je bogatu strukturu izmjerenih veličina. Na osnovi toga smo po prvi put nedvojbeno pokazali da postoji veza između suptilnih pojava u aktivnosti Sunca i okolišne radioaktivnosti pri površini Zemlje, zbog čega ovaj rad ima svojevrstan pionirski karakter. Naime, širom svijeta postoji velika količina još neanaliziranih podataka te vrste, pa ako ovaj rad potakne slične analize, mogla bi se uspostaviti potpuno nova metodologija za proučavanje solarne aktivnosti, komplementarna tradicionalnim, skupim i kompliciranim mjerenjima. Time bi IMI našao svoje mjesto na mapi istraživanja solarne aktivnosti.
Fizikalna pojava koja objašnjava spomenute rezultate je kozmogena nukleosinteza u gornjim slojevima Zemljine atmosfere. Pod utjecajem kozmičkih zraka dolazi do stvaranja radionuklida, koji se potom spuštaju prema površini Zemlje gdje je moguće izmjeriti njihov raspad. Kako kozmičke zrake sadrže solarnu komponentu ovisnu o aktivnosti Sunca, intenzitet kozmogene nukleosinteze varira u ovisnosti o solarnoj aktivnosti — a mjerena okolišna radioaktivnost slijedi to ponašanje.
O svemu ću ovome pričati na način koji bi trebao biti razumljiv i onima koji nisu fizičari. Predstavit ću matematičku metodu (Fourierova transformacija) korištenu u analizi, što bi moglo biti od interesa i za ostale laboratorije u posjedu podataka proizašlih iz dugoročnih mjerenja. Ta metoda koristi se za nalaženje periodičkog ponašanja koje je često sakriveno u šumu, pa stoga može rezultirati informacijama koje nisu na prvi pogled očite. Također je osnova digitalnog pročišćavanja signala (digital remastering), o čemu se često čuje a malo zna.
*D. Babić, J. Senčar, Periodic behaviour in ground-level environmental radioactivity: fingerprints of solar activity?, Proc. R. Soc. A 474, 20180109 (2018)
dr. sc. Dinko Babić, dipl. ing. fiz., znanstveni savjetnik
- Studij fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1985.-1990.
- Doktorat iz eksperimentalne fizike na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1996.
- Zaposlen na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1990.-2010.
- Na IMI-u od 2010.
- Postdoktorand na Sveučilištu u Cambridgeu (1998.) i Sveučilištu u Baselu (1998 -2001.); povremeno gostujući znanstvenik na Sveučilištu u Regensburgu (2002.-2009.)