CKO, Novosti

Zimsko je doba – čuvajmo se otrovanja ugljikovim monoksidom!

Ugljikov monoksid (CO) je plin bez boje i mirisa koji nastaje pri nepotpunom izgaranju  drveta, ugljena, zemnog plina i goriva za motorna vozila. Osim požara, najčešći uzroci stvaranja tog plina su korištenje kamina, peći na drva ili zemni plin, plinskih bojlera i plinskih štednjaka uz nedovoljnu ventilaciju prostorija kućanstva,  rad automobilskog motora u garaži i rad agregata za proizvodnju električne energije u zatvorenom prostoru. Međutim, valja napomenuti da do nakupljanja CO u stanovima može doći i pri ispravnim  sustavima grijanja i ventilacije u stanovima ako su vremenske prilike nepogodne. Najveći problem stvara snažan vjetar koji može dovesti do povrata dimnih plinova u stambeni prostor što za posljedicu može imati otrovanje. Centar za kontrolu otrovanja tako je nedavno konzultiran za slučaj otrovanja cijele obitelji sa CO koji je nastao u stanu s potpuno ispravnim sustavom plinskog grijanja u  danu naglog zatopljenja sa snažnim južnim vjetrom.
Blagi simptomi otrovanja obično uključuju  glavobolju, mučninu, umor i slabost, a u težem otrovanju obično dolazi do gubitka svijesti uz moguć poremećaj disanja i rada srca te grčenje mišića. Otrovanje može završiti i smrću. Nažalost, ukoliko se radilo o duljem gubitku svijesti se, i u slučaju izlječenja simptoma otrovanja, mogu javiti trajne posljedice u obliku smetnji rada središnjeg živčanog sustava koje se mogu prikazati poremećajima pamćenja, koncentracije, pokretljivosti i osobnosti. Zbog nespecifičnosti blagih simptoma otrovanja koji se mogu pripisati brojnim drugim uzrocima, npr. virozi ili iscrpljenosti, moguće je da blago otrovanje bude dulje vremena neprepoznato.  Na otrovanje ugljikovim monoksidom treba posumnjati ako se zdravstveno stanje poboljšava tijekom boravka na otvorenom, a pogoršava u stambenom prostoru. Također treba posumnjati ako se simptomi javljaju kod više osoba koje borave u istom prostoru tijekom sezone grijanja.
Mehanizam otrovanja sa CO je blokada prijenosa kisika krvlju. CO se veže na hemoglobin u krvnim stanicama (eritrociti) na mjesto na kojem se veže kisik. Spoj CO i hemoglobina se naziva karboksihemoglobin (COHb) i njegov udio se može izmjeriti u krvi otrovane osobe ili osobe kod koje sumnjamo na otrovanje. Normalni je udio COHb u krvi nepušača < 2%, a u pušača su najčešće zabilježeni udjeli od 3 do 7%. U blagim otrovanjima sa CO, udjeli COHb kreću se najčešće u rasponu od 10-30%, dok ozbiljnije simptome otrovanja, tj. gubitak svijesti, obično prate udjeli COHb od 40% i više.  Valja naglasiti da su na djelovanje CO naročito osjetljivi kronični srčani bolesnici i trudnice, tj. fetus, te se kod njih ozbiljniji simptomi otrovanja mogu javiti i pri udjelima COHb nižim od 30%.
Ako sumnjamo na otrovanje sa CO, prvo je nužno ugasiti mogući izvor otrovanja (npr. plinsku peć, automobil, agregat), otvoriti prozore i vrata i što prije izaći na svježi zrak. Ako je došlo do pojave simptoma otrovanja potrebno je potražiti medicinsku pomoć radi zdravstvenog  pregleda i liječenja. U težim otrovanjima treba otrovanu osobu što prije iznijeti na svježi zrak, hitno nazvati telefonski broj 112 i ako otrovana osoba ne diše započeti postupak oživljavanja umjetnim disanjem do dolaska djelatnika hitne medicinske službe. U blagom otrovanju treba što prije kontaktirati liječnika obiteljske medicine ili hitne medicinske službe i dogovoriti zdravstveni pregled. Preporučljivo je  kontaktirati vatrogasnu službu radi mjerenja razine CO u prostoru i što prije sanirati uzrok nakupljanja tog plina.
Otrovanja sa CO moguće je spriječiti. Prije svega treba voditi računa o  redovitom održavanju i servisiranju uređaja koji su mogući izvori otrovanja u kućanstvu (kamina, peći, bojlera i štednjaka), pravilno ih koristiti, dovoljno prozračivati prostorije i osigurati odvod dimova izgaranja tj. pobrinuti se za prohodnost dimnjaka i njegovu primjerenost za korišteni sustav grijanja. Također ne treba ostavljati automobil upaljenim u garaži i nikada ne koristiti u zatvorenom prostoru agregate za proizvodnju električne energije, kao i uređaje koji za to nisu namijenjeni npr. plinske grijalice i kuhala za kampiranje.  Instalacija uređaja za mjerenje razine CO u stambenom prostoru također je korisna mjera sprječavanja otrovanja tim plinom.

U ime Centra za kontrolu otrovanja:
dr. sc. Željka Babić, mag. pharm.
prim. dr. sc. Jelena Macan, dr. med.
mr. sc. Rajka Turk, mag. pharm.

Simptomi
Blagi simptomi otrovanja sa ugljikovim monoksidom uključuju  glavobolju, mučninu, umor i slabost, a u težem otrovanju obično dolazi do gubitka svijesti uz moguć poremećaj disanja i rada srca te grčenje mišića.
Na blago otrovanje ugljikovim monoksidom treba posumnjati ako u kućanstvu koristite kamin, peći na drva ili zemni plin, plinski bojler ili plinske štednjake te duže vrijeme, pogotovo tijekom zimskih mjeseci, Vi i vaši ukućani osjećate glavobolju, mučninu, umor i slabost koji se povlače dok boravite izvan stana, a pogoršavaju se u stanu.
Teža otrovanja mogu završiti smrću! Ako zateknete onesviještenu osobu u zatvorenom prostoru u kojem je duže vremena gorio kamin, peć na drva ili zemni plin, plinski bojler, automobil ili agregat odmah ju iznesite na svježi zrak vodeći računa o vlastitoj sigurnosti, nazovite 112 i ako otrovana osoba ne diše započnite postupak oživljavanja umjetnim disanjem.
Da biste spriječili otrovanja ugljikovim monoksidom redovito održavajte i servisirajte gorive uređaje, provjerite ispravnost dimnjaka, nikada ne ostavljajte automobil upaljenim u garaži i ne koristite u zatvorenom prostoru agregate i plinske uređaje koji za to nisu namijenjeni.

Slike preuzete s: Wikimedia Commons