Telework: rad na daljinu

This is the HTML version on my article published in NeT, 1997;24:51-4.


Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr


Blagdani i dani slavlja su za nama, te se u novoj godini valja opet okrenuti radu. Evo stoga jedne ozbiljnije, ali i vrlo intrigantne teme. Mnogim je NeT-ovcima Internet već postao način života. Zamislite biti on-line, surfati Internetom, istraživati... a da Vas netko za to još i plaća, po mogućnosti u devizama.

Globalizacija i tržište

Prema riječima Michela Camdessusa, direktora Međunarodnog monetarnog fonda ( http://www.imf.org/ ), jedna od posljedica globalizacije ekonomije jest to da politika gubi, odnosno da je u nekim segmentima već izgubila svoju prevlast :)). "Ima onih koji se još uvijek bore protiv predominacije tržišta, ali tržište se tome odupire, te poboljšava stanje manje sretnih, nasuprot nekih političara" ističe Camdessus. Proces globalizacije svjetske ekonomije ubrzao je i globalizaciju komunikacija, tako da će tijekom slijedećih desetak godina većina svjetskih zemalja morati otvoriti svoja telekomunikacijska tržišta. Na to ih također obvezuje i dogovor postignut u okviru Svjetske trgovinske organizacije, WTO ( http://www.wto.org/ ). Prepoznajući potencijale Interneta predsjednik SAD Bill Clinton je predložio stvaranje zone slobodne trgovine na svjetskoj računalnoj mreži. Projekcija vrijednosti Interneta kao tržišta za godinu 2000. kreće se od "skromnih" više stotina milijardi pa do fantastičnih bilijun dolara. Početkom 21. stoljeća će naime stasati današnji tinejđeri, a u SAD 80% njih već danas na ovaj ili onaj način ima pristup Internetu. Zbog informatičkog zaostajanja Europe za SAD, mnoge su se članice ujedinjene Europe ( http://www.net.hr/drfranic/clanak.asp?n=20 ) pobojale da bi takva trgovina bila nerazmjerno u korist SAD. EU, svjesna svog informatičkog zaostajanja, kao i zahuktale nove industrijske revolucije, počela se ubrzano pripremati za informatičko društvo, http://www.ispo.cec.be/infosoc/back.html. Stoga su još sredinom godine 1994. na sastanku Europskog vijeća raspravljene mjere za poboljšanje informatizacijske infrastrukture u zemljama članicama, ali i u zemljama srednje i istočne Europe. Preporuke s tog sastanka sažete su u vrlo citiranom dokumentu pod imenom The Bangemann Report, http://www.ispo.cec.be/infosoc/backg/bangeman.html, u kojem je posebna pažnja posvećena socijalnim izazovima. Evo jednog citata: Informacijsko društvo ima potencijal glede poboljšanja kakvoće života europskih građana, učinkovitosti socijalne i gospodarske organizacije, kao i učvršćivanja europske povezanosti.



International Labour Organization


Više rada, mobilnije društvo

Prema Bangemannovu izvješću, jedna od glavnih primjena informacijskog društva jest telework, odnosno nenadano otvaranje novih radnih mjesta. Dakle, mogućnost rada na daljinu jest izravna posljedica ubrzanog razvoja informatike i komunikacijske tehnologije (multimedija, računalne mreže), te prave eksplozije Interneta. Time je za mnoge ljude širom svijeta stvorena nova radna rutina. Specijalizirana agencija UN, Međunarodna organizacija rada, ILO ( http://www.ilo.org ) procjenjuje da danas na svijetu više od deset milijuna ljudi radni dan započinje kod kuće, pred monitorima svojih računala. Prema ILO-u, rad na daljinu definiran je kao rad koji se izvodi na lokaciji udaljenoj od centralnog ureda, pogona ili tvornice, na kojoj radnik nema kontakta s drugim kolegama, ali može s njima komunicirati uporabom suvremene tehnologije. Takav se pak radnik naziva radnik na daljinu (teleworker, katkada i cyberworker). On može biti i samouposlenik ako radi za sebe osobno. Radom na daljinu općenito se poboljšava marketing, velike se kompanije uspješno decentraliziraju, s relativno niskim troškovima se prodire na udaljena tržišta, u javnom se sektoru poboljšava kakvoća usluga, prevladavaju se vremenske zone itd. Uz to, neki su razlozi uvođenja rada na daljinu i strateški: visokokvalificiranom osoblju nude se nove pogodnosti, novi način motivacije (rad u vlastitom domu), te se tako sprječava odlazak konkurenciji. Nadalje, rad na daljinu je fleksibilniji budući da poslodavcima pruža mogućnost biranja između većeg broja potencijalnih uposlenika. Razlog uvođenja rada na daljinu također može biti omogućavanje menedžmentu, istraživačima te uposlenicima, koji prirodom posla često službeno izbivaju, da u realnom vremenu rade sa svojim (nerijetko međunarodnim) suradnicima u bilo koje vrijeme dana i s bilo kojeg mjesta. Svakako ne treba zanemariti niti znatne uštede u sve većim troškovima kupnje ili iznajmljivanja, te održavanja poslovnog prostora, kao i u troškovima javnog prevoza do radnog mjesta i sl. Teleworkom se tako u ujedinjenoj Europi omogućava i jedna od četiri temeljne slobode tj. kolanje radne snage (uz slobodno kolanje roba, kapitala i usluga), a da se teleworker fizički ne mora napustiti stvarno mjesto svog boravka. Idilično zar ne? Bogatiji naime mogu koristiti znanje manje bogatih, a da se to ne osjeti na njihovoj infrastrukturi.

Problemi problemi...

Ubrzani razvoj ovakvog načina rada ukazao je i na neke probleme atipične za klasični način upošljavanja. Problem nepostojanja socijalne interakcije s kolegama može se negativno odraziti na "radnu disciplinu", koncentraciju, odnosno općenito na neposrednu radnu motivaciju, te teže strukturiranje radnog dana. Uz to, ukućani često ne uvažavaju činjenicu da je član njihova domaćinstva koji "samo sjedi za računalom" u stvari na radnome mjestu. Stoga je bitan preduvjet za kvalitetan rad na daljinu i postojanje adekvatnog prostora. Komunikacijsku opremu, njeno servisiranje, kao i sav potreban softver, prema preporukama ILO-a trebao bi osigurati poslodavac. Uz ove probleme vezane za samoga uposlenika i njegovo okruženje, prisutno je i nepostojanje pravne regulative, posebice međunarodne, što pak otvara mogućnost različitim zloporabama. Paradoksalno jest da komunikacija Internetom, kao conditio sine qua non rada na daljinu, kao izuzetno demokratična i participativna (iako samo za one koji imaju ispunjene sve tehnološke preduvjete) može dovesti do marginalizacije samih teleworkera. Razlog tome jest preslikavanje starih odnosa u novo tehnološko/komunikacijsko okruženje. S druge strane, pri radu na daljinu do minimuma je smanjena mogućnost rasne, spolne, dobne ili bilo koje druge diskriminacije.

Cybersindikati

Sindikati su vrlo skeptični prema ovome načinu rada, ne samo zbog straha od marginalizacije uposlenika već i zbog straha od vlastite marginalizacije. Stoga sindikati svim tim izazovima već odgovaraju osnivanjem "virtualnih" podružnica čiji članovi mogu komunicirati i donositi relevantne odluke Internetom (elektronička pošta, multimedijske konferencije, mailing liste, grupe za rasprave itd.). No, prvenstveno je uz pomoć ILO-a potrebno na svjetskoj razini uspostaviti socijalno-pravne mehanizme potrebne ne samo za aktivnu participaciju, već i dijalog između glavnih partnera: poslodavaca, uposlenika i sindikata. Tek tada će rad na daljinu izvršiti svoju prvenstvenu zadaću: doprinos učinkovitom otvaranju novih radnih mjesta za moderno mobilno društvo. Radnici na daljinu već su i sami osnovali (većinom međunarodne) udruge koje im pomažu da zajednički riješe mnogobrojne probleme. Naravno da se logikom stvari komunikacija odvija Internetom. Možda najveća takva europska udruga, s brojnim linkovima na druge relevantne poslužitelje, nalazi se na adresi http://cyberworkers.com/indexus.html. Glede samoga rada na daljinu, odlična adresa je European Telework Online Web Site na http://www.eto.org.uk/, a "globalna raspravljaonica", tj. Usenet grupa na kojoj o njemu raspravlja jest: news:uk.business.telework.

Lakše do posla, lakše bez posla

Grupa najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) održala je u travnju 1996. godine u Lillu konferenciju o zapošljavanju. Naglašeno je kako su rastuća fleksibilnost na tržištu radne snage (lakše se ostaje bez posla, ali se posao i lakše nađe), neprestana deregulacija, te stalno smanjivanje svih proizvodnih troškova između ostalih čimbenika uzrok rastuće polarizacije na tržištu radne snage. To se pak negativno odražava na određene skupine (starija populacija, manje kvalificirane osobe, žene), koje sve teže dolaze do posla. Sve to pogoduje atipičnim načinima upošljavanja (radni ugovor samo do završetka nekog projekta, skraćeno radno vrijeme, rad kod kuće, rad na daljinu). Također je uočeno da mehanizmi socijalne zaštite i mirovinskog sustava nedovoljno uzimaju u obzir te strukturne promjene. Za balansiranje gospodarske učinkovitosti i socijalne integracije stoga je naročito važna uloga kvalitetne, obrazovane radne snage. U tom je kontekstu paradigmatičan primjer rada na daljinu, budući je karakteriziran permanentnim obrazovanjem, čestim tečajevima i doškolovanjima, kako bi se moglo ići u korak s razvojem tehnologije. Srećom, Internet ima odgovore i za to, te nudi razne on-line tečajeve, cyberakademije, pa čak i poslijediplomske studije, pogledajte na: http://www.yahoo.co.uk/Education/Distance_Learning/Adult_and_Continuing_Education. Uz sve probleme koje sa sobom nosi rad na daljinu, G7 i ILO, uostalom kao i EU, u njegovom daljnjem razvoju vide šansu za rast zaposlenosti. I ne samo to: pravilnim stimulativnim mjerama, smatra ILO, moglo bi se utjecati na razvoj manje razvijenih, ruralnih područja širom svijeta. Ne bi li to bila šansa i za određene krajeve u Hrvatskoj? Nesumnjivo je da u Hrvatskoj već postoje osobe koje rade na daljinu, a vjerojatno će ih biti sve više. Rad na daljinu pak znači ne samo imati dom kao radno mjesto, već i Domovinu kao mjesto boravka.

Jobs Search Engines

S mnogo znanja (naravno uz odgovarajuće kvalifikacije) i nešto sreće, oni koji uz pomoć Interneta traže posao, danas ga mogu, još ne sasvim lako, ali sve lakše zaista i pronaći. Uostalom gotovo sve vodeće hardverske i softverske tvrtke permanentno traže nove uposlenike. Pogledajte npr: Microsoft http://www.microsoft.com/jobs/ i IBM http://www.empl.ibm.com/. Uostalom, o tome je već bilo riječi u NeT-u br. 11. Teleworkera su gladne i vodeće tražilice poput Lycosa ( http://lycos.cs.cmu.edu/lycosinc/lycosjobs.html ) i AltaViste ( http://www.altavista.digital.com./av/content/jobs.htm ), na čijem site-u čak možete naći i članak o traženju posla na Mreži http://www.altavista.digital.com./av/content/get_a_job.htm. Naravno, tu su i odlični linkovi na nezaobilaznom Yahoo-u http://www.yahoo.com/Business/Employment/. Za Europu, dobro startno mjesto za jest poslužitelj Eurojobs koji ponudom i potražnjom prekriva gotovo cijelu Europu, uključujući i Republiku Hrvatsku! Internet adresa jest: http://www.eurojobs.com/ . Dobre su adrese i http://www.careermosaic.com/, http://www.net-temps.com, te ZDNetov Job Search Engine http://www.jobengine.com/



Eurojobs


Milenijski bugovi

Interesantno jest da je "milenijski bug" odnosno problem sa zapisom vremena u ddmmyy (ili mmddyy) formatu, koji je mnogima razlog velike glavobolje na prelazu u 21. stoljeće, uzrok povećane potražnje teleworkera. Glede milenijskog buga, upravo je ovih dana podignuta i prva tužba protiv neke softverske kompanije zbog kršenja garancije, prevare i nepoštenog poslovne prakse. I ne samo to: jedna od vodećih odvjetničkih firmi u SAD priprema daljnje tužbe u iznosu od ogromnih 5 milijardi dolara, no ovaj puta protiv proizvođača hardvera koji prodaju računala s neriješenim milenijskim bugom, http://www.computerweekly.co.uk/news/11_12_97/08762298731/C13.html. Malo je poznato da postoji i europski "milenijski bug" koji već zadaje glavobolju mnogim financijskim ustanovama, a također uzrokuje potražnju teleworkera. Radi se o problemu "računalnog prelaska" na Euro, tj. jedinstvenu valutu Europske unije, pogledajte na http://www.ispo.cec.be/y2keuro/. I dok milenijski bug uza svu složenost problema, zahtijeva jednokratnu intervenciju, banke i kompanije će morati prilagoditi sve segmente računalnih sustava kako bi mogle poslovati ne samo s eurom, već i s valutama onih zemalja članica EU koje će euro uvesti u "drugom valu", tj. nakon godine 1999.

Ideje za poduzetnije

Ovdje naravno nećemo govoriti o slanju spam poruka, raznih lanaca, peticija, anketa itd. što sve za cilj ima prikupljanje e-mail adresa koje pak imaju svoju cijenu. Naime, na tako prikupljene adrese mnoge kompanije šalju svoje spam i junk poruke. Zakon velikih brojeva ukazuje da će se na takve poruke netko odazvati, i eto profita i kompaniji, i onome koji je prodao e-mail adrese. No, sve to naprosto nije net.acceptable http://marketing.tenagra.com/net-acceptable.html. Uostalom, Nobelova nagrada (ali Igova, ne Alfredova) http://www.eecs.harvard.edu/ig_nobel/#winners za spam već je dodijeljena debelom, antipatičnom Sanfordu Wallaceu, http://www.canismajor.demon.co.uk/antispam/sanford.htm, jednom od najomraženijih osoba na Internetu. U informatičko doba, normalno je da informacija i sama bude roba podložna tržišnim zakonima. I dok je za bezobzirnog Wallacea informacija sama e-mail adresa, mnoge kompanije i pojedinci vape za mnogo korisnijim informacijama, koje zbog nedostatka vremena, neznanja, nekvalificiranosti, nemogućnosti ili nekog drugog razloga ne mogu pribaviti sami. Već u pred-internetovsko vrijeme je kliše o pivu i pelenama ušao u anale kao dokaz isplativosti "rudarenja za podacima" (data mining). Naime kada se dva dobro prodavana proizvoda u samoposluživanjima postave jedan uz drugi, njihova prodaja još više poraste. Uz ankete, neobično važan instrument prikupljanja podataka jest press clipping. I dok instrument press clippinga za pisane medije postoji već godinama, interesantno je da je na Internetu tek u povojima. Tako će Yahoo zabilježiti manje od desetak takvih servisa: http://www.yahoo.com/Business_and_Economy/Companies/Corporate_Services/.... Najstariji i najpoznatiji jesu eWatch ( http://www.ewatch.com/ ), MarkWatch ( http://www.markwatch.com/ ) i CyberScan ( http://www.dnai.com/~cybrscan/ ). Kod ovog posljednjeg ćete naći i FAQ o Internet press clippingu. A cijene? Pa i nisu zanemarive, te se nisu manje od nekoliko desetaka dolara po clipu: http://www.dnai.com/~cybrscan/CyberSearchCostexpl.html. Pod clipom se podrazumijeva link, relevantni članak, poruka, meni baze podataka, Web stranica, zvukovni sadržaj ili slika. Tu posao može ali ne mora biti zgotovljen. Naime, poslije clippinga slijedi obrada podataka što često podrazumijeva vrlo sofisticirane statističke obrade, ali i odgovarajuće cijene. Naravno, cijene odgovaranja na pitanja (ili samo upućivanja na relevantne linkove) tipa da li je staklo tekućina ( http://www.sciam.com/askexpert/physics/physics12.html ) mogu li se računala načiniti od DNA ( http://www.hotwired.com/wired/3.08/features/molecular.html ), te da li je Jupiter veliki planet ili neformirana zvijezda ( http://seds.lpl.arizona.edu/billa/tnp/jupiter.html ) postižu manju cijenu, te se kreću od minimalnih 2 dolara na više. To je i logično, budući su naručitelji radoznalci odnosno srednjoškolci i studenti koji si hoće olakšati pisanje seminara i referata. U svakom slučaju, nekolicina vještih ljudi može osnovati "teleworker grupu" za Internet clipping koja čak može prerasti i u virtualnu kompaniju. Razlog da segment Internet clippinga još uvijek nije globalno odgovarajuće pokriven (usprkos nesumnjivom interesu), vjerojatno jest što na Internetu, baš kao i u stvarnom životu i nije lako razlikovati bitne od nebitnih informacija. Tako se sve više oblikuje nova profesija: information manager. Takvi će pak ljudi utjecati da informatički i informacijski bogati postaju još bogatiji, nasuprot informatički i informacijski siromašnima. Nadajmo se da će Hrvatska zahvaljujući znanju, entuzijazmu ali prvenstveno maru i predanom radu naše današnje internetovske populacije uspjeti ući u prvu grupu.

Croatian Line

Last Update: 28 January 1998.

[http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text