Piramidalne sheme


Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr
Objavljeno u časopisu: NeT, 1998;28

Ukoliko redovito koristite elektroničku poštu i surfate Internetom sigurno ste već naišli na lance sreće, piramidalne sheme, ili nešto slično iz sfere tzv. MMF Make Money Fast ponuda. Broj pohlepnih ljudi koji koriste računala i imaju pristup Internetu, a ne razumiju najjednostavniju matematiku izgleda da za nekoliko redova veličina nadmašuje sva očekivanja.

Nažalost, s eksponencijalnim rastom popularnosti Interneta, dok milijuni ljudi tek otkrivaju to Globalno selo, drugi pronalaze načine iskorištavanja mnogih nedužnih, naivnih, pohlepnih, siromašnih i naposljetku glupih novopridošlica. Prema podacima iz ureda Dennisa Vacca, državnog odvjetnika države New York, svakog sata Amerikanci bivaju prevareni za milijun dolara zbog rizičnih investicija promoviranih telefonom, a koje obećavaju brzo bogaćenje i to bez rizika. Na godišnjoj razini to iznosi fantastičnih 8.8 milijardi dolara! Suma se još više uvećava kada se tome još pribroje i prevare koje na ovaj ili onaj način uključuju Internet. Stoga nije niti čudo da se povela nesmiljena borba protiv financijskog kriminala na Mreži. Vacco je dakle postao Elliot Ness informatičkog doba ( http://www.news.com/News/Item/0,4,19934,00.html ). Posebnu je pažnju posvetio razotkrivanju tzv. piramidalnih shema.

Get Rich Logo

Ponzijeve sheme

Piramidalna ili Ponzijeva shema jest vrsta prevare u kojoj se novac sakupljen od gomile kasnijih "investitora" (čitaj: pušača) koristi za isplatu nekih (dakle ne svih) ranijih "investitora" koji cijeloj prevari daju prividni legitimitet, te privlače daljnje "investitore". U cijeloj se operaciji ništa ne proizvodi niti istražuje ili prodaje, niti se otvaraju radna mjesta. Jedino se pune džepovi inicijatora cijele prevare. Tko je bio Charles A. Ponzi po kojem su piramidalne sheme dobile ime" Priča počinje krajem I. svjetskog rata koji je ostavio europski monetarni sustav u pravom kaosu, te su gotovo sve europske valute strahovito izgubile svoju vrijednost prema američkom dolaru. Ponzi je došao na ideju kako tu činjenicu iskoristiti. Njegovi su agenti trebali širom Europe mijenjati dolare (prikupljene od investitora) u europske valute, te potom kupovati međunarodne poštanske kupone. Ti bi se kuponi potom u USA ponovo promijenili u dolare. Tako bi se primjerice za kupon kupljen u Parizu za deprecirane franke u vrijednosti 50 centi, u Bostonu (u kojem je bilo sjedište cijele operacije) dobio cijeli dolar. Četrdeset tisuća ljudi se pomamilo za tom operacijom zvučno nazvanom Securities Exchange Co. I sve se odvijalo relativno tiho dok se prvi investitori nisu počeli hvaliti kako su za samo 45 dana ostvarili profit od 50% za uloženi novac. Uskoro je Ponzijev stožer bio doslovce opsjednut daljnjim ljudima željnim brze zarade. Svatko se htio obogatiti. Ponzijevi su namještenici radili do kasno u noć slažući novac na široke stolove. Naime, nisu ga mogli dovoljno brzo brojati. Masovna je histerija bogaćenja postala tolika da su se morali umiješati i državni organi. Iz Savezne pošte dokazivali su da Ponzi nije mogao ostvariti takve fantastične profite, budući da u opticaju naprosto nije bilo dovoljno kupona. Zainteresirao se i francuski ministar za financije koji je rekao da Ponzi laže, te da se i u Francuskoj za poštanske kupone vrijednosti jednog dolara također mora platiti dolar. No, kako je Ponzi u međuvremenu kupio dvije solidne tvrtke, hladno je izjavio kako se on uopće nije niti bavio preprodajom poštanskih kupona, već je sve to naprosto bio način da se zavara konkurencija. Usprkos neugodnim pitanjima, nastavio je isplaćivati "investitorima" njihove "zarade". No, uskoro je netko otkrio kako Ponzi nije nikakav financijski genij, već talijanski imigrant koji je u Kanadi zbog prijevara odrobijao tri godine zatvora. Potom se doselio u SAD, gdje je zbog novih prijevara u zatvoru proveo daljnje tri godine. Povjerenje u Ponzija bilo je poljuljano, novi "investitori" nisu više pristizali, te nije bilo svježeg novca za isplatu prijašnjih "investitora". Sredinom 1920. godine došlo je do potpunog sloma, te je Ponzi uhapšen, na užas ogromne mase ljudi koji su očajavali za svojim novcem bačenim u vjetar. Iz zatvora je oslobođen tek 1934. godine, te odmah deportiran u Italiju. Tamo se zaposlio za neku talijansko-brazilsku zrakoplovnu kompaniju. No, taj posao nije išao najbolje, te je umro u Riu u potpunoj bijedi. Na vrhuncu popularnosti slavljen je kao najveći živući Talijan. "Griješite", skromno bi odgovarao Ponzi, "ta Kolumbo je otkrio Ameriku i Marconi radio". "Ali Charlie, pa ti si otkrio novac" laskali bi mu obožavatelji. Sedamdesetak godina kasnije dogodilo se deja vu, već viđeno. Nakon sloma komunizma, piramidalne sheme (u Hrvatskoj poznatije pod imenom financijski inžinjering) prohujale su zemljama srednje i istočne Europe. Najteže je bila pogođena Albanija, u kojoj je preko 95% stanovništva na ovaj ili onaj način bilo povezano s piramidalnim shemama. Već ionako siromašno stanovništvo najzaostalije europske države bilo je potpuno opljačkano. Albanija je pak potonula u kaos građanskog rata iz kojeg se još nije potpuno izvukla. Nevjerojatno, ali procvatom Internata posljednjih godina do prave renesanse raznolikih Ponzijevih shema dolazi i u SAD I ne samo Ponzijevih shema, jer prevaranti su zaista izuzetno domišljati, te Ponzijeve sheme predstavljaju tek mali dio njihovog ingenioznog repertoara ( http://soswy.state.wy.us/securiti/investor/fraud/fraud.htm ).

Malo matematike

Zašto u stvari piramidalne sheme ne mogu svima donijeti profit" Zbog matematike, naravno. Evo jedne tablice koja teorijski prikazuje o kakvim se ogromnim brojkama radi. Navedena su dva primjera, u kojima svaki sudionik mora naći 5 odnosno 6 novih investitora.

Krug Broj Sudionika
0 1 1 Ulazite u posao...
1 5 6 Vaši regruti"
2 25 36 ... i njihovi regruti (samo tjedan dana poslije!)
3 125 216 Dobro ide...
4 625 1296 Koji skok!
5 3125 7776 Kraj drugog tjedna!"
6 15625 46656 Već nas je toliko"!
7 78125 279936 Sigurno se pridružio i poneko izvan Hrvatske
8 390625 1679616 ... A tek je kraj trećeg tjedna.
9 1953125 10077696 Koliko ono stanovnika ima Hrvatska"
10 9765625 60466176 Koji profit!
11 48828125 362797056 Samo da se ne zainteresira i Interpol!
12 244140625 2176782336 Zar su i u Kini svi priključeni na Internet"
13 1220703125 13060694016 Koliko nas ono ima na Zemlji"
14 6103515625 78364164096 Sjajno da su se i Marsovci uključili!

Dakle, potrebno je svega 12-14 krugova (iteracija) kako bi bilo obuhvaćeno cijelo stanovništvo Zemlje, uključujući i novorođenčad. Nije stoga čudno da su piramidalne sheme zabranjene u većini zemalja svijeta. Jedan od razloga što ljudi ipak nasjedaju takvim prijevarama jest i to što ljudski um očito nema mogućnost intuitivnog sagledavanja geometrijske progresije. Daljnja razrada, uključujući i procjenu megabajta utrošenih pri odašiljanju i spremanju poruka može se naći na http://www.stopspam.org/usenet/mmf/numbers.html.

Dave Rhodes

Možda najslavniji junk mail svih vremena, štovan gotovo kao kultni mail Interneta jest dokument imena "Make.Money.Fast". Taj izuzetni literarni biser, koji je poslije zagadio gotovo sve Usenet grupe, nastao je još negdje 1987. ili 1988. godine. Djelo je to izvjesnog Davea Rhodesa koji je još u prvim danima BBS-a došao eto na sjajnu ideju da suvremenom tehnologijom oživi Ponzijeve sheme. Po njemu su ime dobile Internetovske inačice Ponzijevih shema. Za razliku od neke klasične piramidalne sheme koja obično barem kao paravan ima neki pseudobiznis, u Dave Rhodes-ovoj shemi radi se naprosto o slanju novca. Ideja je jednostavna: novac (obično oko 5-10 dolara) šalje se prvome na listi (koji potom ispada s liste), doda se svoje ime na posljednje mjesto, te se takva poruka šalje drugima koji čine to isto. Lista se pak šalje elektroničkom poštom. U poruci su naravno navedena i neka baljezganja zahvalnih novopečenih bogataša kako su se za svega nekoliko tjedana obogatili slijedeći ovu briljantnu ideju. U legendarnom mailu (kopiju pogledajte na http://www.cs.rutgers.edu/~watrous/txt/David.Rhodes.chain.letter ) Rhodes se tako žalio kako je zbog dugova ostao bez automobila, izgubio posao te mu je ostalo samo njegovo računalo i modem. Bila je to laž jer Rhodes je u stvari bio student na Columbia Union College (Maryland). On je dakle preko svog PC XT-a ili AT-a, koristeći informatički sustava na koledžu pristupio na Uunet (UNIX to UNIX Network) prvog pravog Internet providera. Vjerojatno nije računao na to da geometrijska progresija koja ga je trebala načiniti bogatim ima i neke mane. Naime, kako su doslovce milijuni ljudi vidjeli njegovu poruku, porasle su i šanse da ga netko prijavi administratoru sustava, odnosno vlastima. Što se desilo s Rhodesom nije poznato. Net-legenda kaže da zbog prevare provodi vrijeme u zatvoru. Kako god bilo, njegov doprinos razvoju Interneta zauvijek će ostati zapamćen. Prema nekim izvorima, Rhodesovim stopama krenuo je i čuveni zadarski hacker i information warrior Vice ( http://www.soci.niu.edu/~crypt/other/vice.htm ). Uz to i mnogi drugi pametnjakovići još uvijek koriste izvornu Rhodesovu poruku za mamljenje novih naivaca iako je to zabranjeno. Tako i naš HiNet u svojim preporukama upozorava da se elektroničkom poštom ne smiju slati Make.Money.Fast pisma, jer će inače biti uskraćen pristup Mreži. Vrlo blizak konceptu Dave Rhodesovih, ali i Ponzijevih shema jest tzv. Multi Level Marketing u kojem se po piramidalnom principu prodaju neki artikli, a katkada i "ideje". Posljednjima u lancu ostaje brdo plaćenih, ali neprodanih artikala. Na Usenetu pak, razvojem ideja kako brzo zaraditi novac bavi se grupa alt.make.money.fast. Sva divota te jedinstvene grupe može se sažeti u jednu briljantnu poruku poslanu sredinom travnja: I want to make money fast! Help me!

Lanci sreće

S ljubavlju sve je moguće. Ovo je pismo poslano da ti donese sreću. Original se nalazi u Novoj Engleskoj. Već je 9 puta obišlo svijet... Ovo je početak pisma koje spada u tzv. chain letters ( http://www.cs.rutgers.edu/~watrous/chain-letters.html ). No, u ovom slučaju ne radi se o pismu novčanog lanca već, kako se u samom pismu navodi, o "ponudi pozitivne energije i s time povezane sreće". Inicijator je navodno neki misionar iz Južne Afrike, imena Saul Anthony de Oraff (ili de Group u hrvatskoj inačici). Ukoliko ovo dražesno pismo ne prepišete u 20 kopija i ne pošaljete prijateljima i znancima, teško vama. Možete u najmanju ruku izgubiti posao, dragu osobu ili sami umrijeti. Niste imali zadovoljstvo i osobno dobiti takvo anonimno pisamce" Ništa zato, izvornik možete naravno pronaći i na Internetu npr. na http://www.iranian.com/July96/Articles/Khorafat/Khorafat.html. Osobitost hrvatske inačice jest da su uključeni i problemi (neimenovanog) mladog hrvatskog biznismena koji je zaboravio u roku od 96 sati pismo prepisati i slati dalje. Snašla ga je stoga nesreća jer mu je privatni posao propao, a u poduzeću u kojem je radio morao je dati otkaz. Sjetio se pisma, prepisao ga u 20 kopija (kao što je u pismu i zahtijevano) poslao na 20 adresa i sve mu je krenulo mnogo bolje. Happy end, možda čak i recept za oživljavanje hrvatskog gospodarstva. No, kad bi zaista svi primljena pisma poslali dalje, te kada iste osobe ne bi i po nekoliko puta primali pisma, nakon svega 6 krugova bili bi obuhvaćeni svi stanovnici Hrvatske. I Slovenije pride. Ipak ostanimo samo u Hrvatskoj i 5 milijuna pisama pomnožimo s 1,5 kuna koliko bi bili troškovi koverte papira i poštarine. To iznosi oko 7,5 milijuna kuna ili oko 20 stanova. Uz to, ukoliko bi se utrošilo svega 5 minuta na prepisivanje te odašiljanje pisama, iznosilo bi to oko 50000 radnih dana... S lancima sreće ima jedan problem: ona su nezakonita ukoliko se njima traži novac ili neka druga vrijednost. Međutim chain letters kojim se izmjenjuju razglednice, recepti poštanske marke i sl., nisu nezakonita ( http://www.usps.gov/websites/depart/inspect/chainlet.htm ). Što pak reći o pismu iz lanca Saul Anthonya, kojim se istina ne traži novac ili neka vrijednost, ali je puno izravnih katastrofičnih prijetnji koje negativno utječu na mnoge lakovjerne ljude? Još jedan primjer sličnog pisma koje kruži Internetom (autor je također Saul Anthony ali ovoga mu je puta prezime Lavoid, i misionar je iz Južne Amerike). Pismo u zip formatu možete učitati s adrese http://mimi.imi.hr/~franic/chainletter-txt.zip. Naime, "tip" je bio toliko nasilan da je, nakon što je moj mail sandučić obasipao spamom još i protestirao što sam to kao primjer spama stavio na Mrežu. Stoga sam pismo komprimirao kako tražilice ne bi indeksirale.

Motivi sudjelovanja

Uzmimo primjer lutrije ili lota. Statistički, gotovo nitko nikada ne dobije jack pot. Odnosno, veća je vjerojatnost da nekoga pogodi meteorit no da dobije jack pot. Filozofi kapitalizma od Adama Smitha, pa do Miltona Friedmana dugo su bili zbunjeni fenomenom da ogroman broj ljudi dragovoljno sudjeluje u igri za koju zna da ne mogu dobiti. No, podrugljivo opisivanje tog fenomena kao poreza na neobrazovanost, neznanje, glupost i pohlepu zaobilazi zapravo činjenicu da siromašni dobro znadu kakve su im životne šanse. Prema pisanju Financial Timesa, lutrija je savršeno racionalna investicija za svakoga tko je suočen sa životom u kojem mora mukotrpno raditi. Postavlja se dakle pitanje dokle pojedinac marljivo radeći može u životu stići. Ulaganje u lutriju ima smisla za svakoga za koga je odgovor: "Nikamo". Dakle, kupnja lutrijskog ili loto listića ulaznica je za potencijalno drugačiji način života. Ipak, iznenađuje da na prevare putem Interneta (bilo da se radi o piramidalnim shemama, lancima sreće ili o kupnji bezvrijednih informacija, laži, junk dionica, i sl.) nasjeda mahom bolje stojeća i obrazovanija (ili "obrazovanija") populacija. Kakvoću i istinitost informacija koje se mogu naći na Internetu mnogi sude po profesionalnom izgledu WWW stranica, a da nisu svjesni kako njih može dizajnirati i neki tinejdžer ili naprosto neki spretan varalica. Možda se radi o zaslijepljenosti visokom tehnologijom. Ili naprosto o pohlepi.

Burze

Nedavno je Dow Jones indeks ( http://www.dowjones.com/ ) prvi put u povijesti dosegnuo i potom premašio 9000 bodova. Nije li to posljedica neviđenog zamaha američkog gospodarstva koje je uspjelo pomiriti visoku zaposlenost s niskim cijenama? Živuća legenda američke ekonomske misli, Kenneth Galbraith usprkos tome vjeruje da će burza u SAD uskoro pretrpjeti krah. Staromodni gospodin kaže: Današnje špekulacije jasno nalikuju spekulativnim epizodama iz prošlosti. Cijene dionica rastu, što privlači ljude koji vjeruju da bi mogle još rasti. Njihov ulazak u burzu podiže cijene, opravdava njihova očekivanja i ciklus iznova počinje. Prema Galbraithu najzloslutniji znak kraha jest dolazak ljudi koji govore da je ovo razdoblje prosperiteta jedinstveno. Kad ljudi to kažu, morali biste se zabrinuti. Spekulativne su epizode u funkciji sustava već 300 godina. Ne podsjeća li vas Galbraithov opis na piramidalne sheme" Ipak, taj stručnjak za velike krahove (ponajbolje mu je djelo knjiga The Great Crash u kojoj opisuje burzovni slom iz godine 1929.) priznaje svoj propust što nije uočio tehnološko-informacijsku revoluciju i njene implikacije.

Kako se zaštititi"

Jedan od ponajboljih poslužitelja na Internetu koji se bavi demistificiranjem MMF shema jest http://www.stopspam.org/usenet/mmf/. Svakako za proučiti. Tu je zatim duhoviti MMF Hall of Humiliation http://www.mmfhoh.org/. Ne propustite niti alt.make.money.fast Mini FAQ http://josh.nu/mmf/. Sedam zlatnih pravila kako izbjeći zamke piramidalnih shema mogu se naći na http://www.ftc.gov/bcp/conline/edcams/pyramid/index.html. No, svakako ponajbolji savjet jest da glede vlastitog probitka općenito treba koristiti vlastitu pamet i informiranost, a ne zlorabiti tuđu glupost i pohlepu. Današnje vrijeme pametnima, obrazovanima i informiranima pruža neslućene (a zakonite i etične) mogućnosti. Posljedica današnjeg procesa neobuzdanog širenja tržišta i tehnologije, što se naziva i globalizacijom, bit će uspostava informacijskog društva XXI. stoljeća. Prošle godine su se tako po prvi puta na američkoj burzi našle informacije, i to doslovce. Excite, Lycos, Infoseek i Yahoo zabilježili su nevjerojatni rast cijena svojih dionica. Dionice Yahoo-a su tako od svibnja 1997. do travnja 1998 skočile od samo 20 na čak 130 $. Profit je to koji je gotovo usporediv s (obećanim) profitom iz Ponzijevih piramidalnih shema s početka priče. A potpuno zakonit. Zvuči primamljivo, zar ne? Samo da u međuvremenu nije došlo do ispuhavanja cjenovnog mjehura prenapuhanih Internet dionica...

Croatian Line

Stavljeno na Web: 22. srpnja 1998.
Sasvim malo prepravljeno: 24. prosinca 2002.

[ http://mimi.imi.hr/~franic]