Portali - vrata u budućnost

This is the HTML version on my article published in NeT, 1998;30/31

Also available at: http://net.hr/arhiva/clanak.asp?ID=A300002


Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr


Portali

Portal je glavni ulaz na pročelju citadele, dvora, palače, crkve ili veće zgrade. Zbog reprezentativne funkcije portali su bogato arhitektonski i likovno oblikovani, poput monumentalnih Lavljih vrata u Mikeni (http://www.willamette.edu/~anicgors/art215/aegeanII.html). Spomenimo i prelijepi romanički portal katedrale u Trogiru (http://www.reddingnet.com/croatia.net/html/romanesque.html), djelo majstora Radovana, koji ide u red najboljih ostvarenja europskog srednjevjekovnog kiparstva. Prvi poznati portali pronađeni su u Egiptu, Mezopotamiji i Perziji. Uslijed pomanjkanja prozora na tadašnjim građevinama (što je u tim područjima bilo uzrokovano klimom), portali su bili jedini izvori svjetla. U suvremenoj arhitekturi u portalima se naglašava funkcionalnost, a izvedba prilagođuje cjelokupnoj arhitektonskoj koncepciji građevine. Odnedavna, riječ portal dobila je i novo značenje, te opisuje interaktivni poslužitelj koji združujući raznorodne sadržaje i nudeći veliki broj raznih usluga pokušava privući što veći broj korisnika, na taj način ostvarujući profit od oglašivača. I baš kao i u arhitekturi, suvremeni su portali kao vrata u informacijsku budućnost izuzetno funkcionalni, propuštajući kroz sebe korisnicima svjetlost informacija.

Portali

Informacija kao roba
Godine 1849. Julius Reuter iznajmio je 45 golubova pismonoša, te započeo karijeru medijskog magnata. U to vrijeme između Bruxellesa i Aachena još nije bilo telegrafa, a golubovi su tu udaljenost mogli savladati za oko dva sata. Reuter je tako po prvi put učinkovito pokazao kako je informacija roba kojom se može vrlo uspješno trgovati. Što se informacija brže transportira iz točke A u točku B korisniku je dragocjenija. Danas je Reuters (http://www.reuters.com/) međunarodna izvještajna kompanija koja svojim servisima vijesti, posebice onih vezanih uz financije, pokriva preko 150 zemalja, te ima godišnje prihode od nekoliko milijardi dolara. Moderna tehnologija za prijenos podataka je udaljenost između izvora informacije i njenog korisnika načinila irelevantnom, te informacija korisniku stiže gotovo trenutno. Danas se već govori o informacijskoj industriji u kojoj je konačni produkt informacija, a paradigma za to je naravno Internet. Odnedavna je izuzetno profitabilnom robom postao i sam proces traženja informacija na Internetu.

Portali
Gotovo istovremeno s razvojem Mreže, pojavili su se i alati za njeno manje ili više učinkovito pretraživanje, nazvani Search Engines. Isprva čudna imena, koja su obično personificirala pauke (Lycos, Inktomi), robote (HotBot), razne puzače, (WebCrawler, MetaCrawler), zadovoljstvo i uzbuđenje (Yahoo, Excite), nebeske visine (AltaVista), svjetlost na kraju puta (Northern Light ) ili nešto slično (http://mimi.imi.hr/~franic/srch.html, http://www.net.hr/arhiva/clanak.asp?ID=A942262) su korisnicima Interneta brzo postala dobro znana. Danas mnoge od tih popularnih tražilica prerastaju u informacijske konglomerate XXI. stoljeća, a medijski prostor koji one zauzimaju za mnoge poduzetnike pretstavlja obećanu zemlju. U svega nekoliko posljednjih mjeseci gotovo sve najpopularnije Search Engines proširile su paletu svojih usluga, gotovo uvijek besplatnih. Tako se korisnicima uz već apsolviranu mogućnost pretraživanja Interneta nude i najnovije vijesti, vremenska prognoza, najnoviji besplatni softver, dnevni horoskop, obavijesti o cijenama dionica u realnom vremenu, e-mail adrese, čak i paging sustav, itd., itd. Detalje možete pronaći na http://www.news.com/SpecialFeatures/0,5,22041,00.html. Naravno tu su i pravi virtulani trgovinski centri. Mnoge od tih kompanija izašle su i na burzu postižući neviđeni rast cijena dionica, što je pripomoglo da Dow Jones burzovni indeks u jednom trenutku, po prvi puta u povijesti, prijeđe 9000 bodova. Pogledajte primjerice na http://www.stockmaster.com simbole YHOO, SEEK, LCOS, XCIT, CNWK. Tako su dionice Yahoo-a u posljednjih godinu dana narasle oko 7 puta: od 21 na 150 dolara. Velike kompanije (čija djelatnost često nema veze s računalstvom i informatikom) očajnički pokušavajući dobiti svoj dio medijskog kolača prouzročile su gotovo suludu trku koja je rezultirala prodajama, spajanjima, partnerstvima akvizicijama i preuzimanjima. O kojim se sumama radi, dovoljno govori podatak da je Microsoft kupio kompaniju Hotmail (http://www.hotmail.com), koja daje besplatne e-mail usluge, za fantastičnu sumu od $400 milijuna dolara.

Portalomanija
U tim zbivanjima koja se mogu usporediti jedino s popularnom igrom Monopol y izvjesnu prednost za sada još uvijek imaju (ili barem izgleda da imaju) internetovski veterani kao Netscape Communications i Microsoft, koji se istina nešto kasnije, ali zato zuzetno učinkovito orijentirao na Internet. Kompanije kao što su Disney, Time Warner i Viacom čija su specijalnost "tradicionalni" mediji stavljene su u čudnu poziciju da se i bez vlastite želje žurno moraju uključiti u tu borbu kako bi preživjele. No, oni imaju dovoljno novaca da svoj ulazak u novi medij kupe. Tako je kompanija Disney (http://www.disney.com/), za sumu od 70 milijuna dolara stekla lavovskih 43% portala Infoseek . Kako je oglašivačima mnogo manje interesantna, CNET-ova tražilica Snap (http://home.snap.com) postigla je daleko skromniju cijenu, NBC Network kompanije General Electric stekla je 19% Snapa za "samo" 6 milijuna dolara. U ovoj nemilosrdnoj borbi, a koja se po svaku cijenu mora dobiti, nagrada jest dio tržišta, kako bi se ostvario potencijalni prihod od oglašavanja. Taj bi pak prihod teorijski trebao eksponencijalno rasti, proporcionalno s eksponencijalnim rastom broja novih korisnika Interneta. Paradoksalno, demokratizacija pristupa informacijama dovodi do preopterećenja informacijama, pa tako i oglašavanje na Mreži zapada u sve veću krizu. Kompanije koje upravljaju portalima usprkos tome i dalje ulažu milijune dolara u marketing nadajući se da će novi korisnici Interneta baš njihov poslužitelj izabrati kao početnu stranicu, odnosno "home page". Potom dotični portal mora zadovoljiti sve interese korisnika, kako im ne bi palo na pamet koristiti neki drugi portal. Ta se strategija može provesti na dva načina: poticanjem korisnika da ručno u "home page" prozoru svoga prebirnika (browsera ) upišu URL svog omiljenog portala, odnosno pre-programiranim prebirnicima. Naravno, ovaj drugi način je daleko učinkovitiji, naprosto stoga što je ciljan na nove, te stoga i neiskusnije korisnike Interneta. To je ujedno i razlog što portali kontinuirano sklapaju poslove s dobavljačima Internet usluga (Internet providers) koji pak za uzvrat unaprijed programiraju prebirnike koje isporučuju novim korisnicima. To se zvučno zove "Full Web-based Online Service " a u stvari se radi samo o linku na neki od portala. Možda jedina kompanija od koje se portalima ledi krv u njihovim kolektivnim žilama jest Microsoft. Internetovska zajednica već duže vrijeme anticipira početak rada Microsoftovog portala , koji će se zvati "Start ". Moćni softverski dov naime ima toliko sredstava da kupnjom neke firme (poput Hotmaila) jednostavno kupi njenu tehnologiju ili internetovski adut. Microsoft je tako, umjesto da se muči razvojem vlastite tražilice, jednostavno licencirao Inktomijevu, možda ponajbolju tehnologiju pretraživanja Interneta. Tražilica Inktomi (http://www.inktomi.com/), čiji je komercijalni nasljednik tražilica HotBot (http://www.hotbot.com/) nastala je uz obilnu pomoć američke vlade, a kao projekt grupe znanstvenika s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu , da bi se potom pretvorila u veliku, specijaliziranu softversku kompaniju. No, niti Netscape (http://home.netscape.com) ne miruje, te odnedavna testira beta inačicu vlastitog portalnog poslužitelja (http://home.netscape.com/beta.html?cp=hmp06pbet). Uz stalni razvoj svog portala, Netscape je najavio i neka poboljšanja na svome prebirniku, primjerice dodatak koji će automatski generirati listu URL-ova drugih poslužitelja koji su po sadržaju slični onom koji se upravo pregledava. Netscape će to ostvariti u suradnji s kompanijom Alexa Internet (http://www.alexa.com/). Izuzetno korisni programčić, kao dodatak Vašem prebirniku, a koji daje mnoge korisne informacije o promatranom poslužitelju, uključujući i procjenu prometa, već možete učitati s Alexinog poslužitelja.

Budućnost portala
S obzirom da svi konkurenti imaju gotovo iste strategije, pa i kakvoću usluga, s pravom se postavlja pitanje hoće li se nastaviti današnji trend razvoja portala? Njihovo je razlikovanje stoga vrlo teško. No, konkurentska borba je tek u začetku, te suprotstavljeni portali primjenjuju najdomišljatije trikove i izvlače najskrivenije adute. U privlačenju novih korisnika, Internet se, paradoksalno, vratio "klasičnom" mediju, te su potencijalni korisnici bombardirani televizijskim i novinskim reklamama, poklanja im se softver i nude razne usluge. No, pogodnim marketinškim potezima, netko situaciju može neobično brzo i učinkovito preokrenuti u svoju korist. Pri tome je paradigmatičan primjer on-line knjižare Amazon.com (http://www.amazon.com) koja je po prodaji knjiga treća kuća u Americi, ali s neusporedivo manjim troškovima u odnosu na konkurenciju. Kompanija Amazon.com je među prvima shvatila da se elektroničko trgovanje po mnogo čemu razlikuje od klasičnog, te je iskoristila kolektivnu inteligenciju Interneta. Naime greške u poslovanju, koje se obično samoumnožavaju, mogu se jednostavno poništiti, kao da se koristi delete tipka na tipkovnici. U elektroničkom poslovanju nije potrebno čekati povratnu vezu tisuća korisnika da se požale na neku uslugu ili predlože neko poboljšanje. Za reakciju je dovoljna samo jedna jedina opservacija ili primjedba, da se potom iznenađujuće učinkovito poboljša kakvoća sveukupne usluge. Glede samih portala, neki teoretičari smatraju da će na njihov razvoj bitno utjecati činjenica da je opća populacija koja se priključuje na Internet tehnički sve obrazovanija. Mnogima možda neće trebati nagomilani sadržaji kakve portali nude, nego će možda radije izabrati navigaciju Mrežom pomoću vlastitih bookmarka. No, portali su se i tome dosjetili, te već sada nude personalizaciju, kroz usluge kao što su My Netscape i My Excite po ugledu na My Yahoo , koji se prvi tome domislio. Za sada Internet toliko brzo raste da će mnogima biti interesano da im netko pomogne u snalaženju na Mreži i organizira njen sadržaj. Ipak postavljaju se još neka pitanja važna za budućnost portala i Mreže.

Budućnost pretraživanja Mreže
Kao što već i prosječan surfer dobro zna, pronalaženje prave i kvalitetne informacije na Mreži može biti neobično bolan i dugotrajan proces. Bez alata za pretraživanje, koji su danas sastavni dio svakog portala, to bi bilo doslovce nemoguće. No, nedovoljno precizno postavljen upit može rezultirati pravom digitalnom dijarejom u obliku desetaka tisuća URL-ova irelevantnih WWW stranica. Istina pojavile su se i neke specijalizirane tražilice, kao što je primjerice FinanceWise (). Općenito, tražilice se izgleda pojavljuju kao gljive poslije kiše. Tako je kompanija Disney pustila na Mrežu još jednu "dječju" tražilicu imena Disney's Internet Guide - Dig (dig/today/). Kako se i odrasli ne bi osjećali zakinuti, odnedavna je na raspolaganju i tražilica koja naginje seksu i erotici (). Takav sustav, nazvan Automatic Resource Compiler - ARC (http://decweb.ethz.ch/WWW7/1898/com1898.htm) prvo staromodnom Booleovom pretragom teksta pomoću neke od već postojećih tražilica, primjerice AltaVistom locira dokumente koji sadrže zadane ključne riječi. Nakon što se generira lista od oko 200 dokumenata, ARC listu proširi i onim dokumentima na koje ili s kojih vode linkovi u odnosu na onih prethodno pronađenih 200 dokumenata. Postupak se ponavlja sve dok se ne dobije oko 3000 dokumenata. U slijedećem koraku ARC analizira povezanost dokumenta, te daje veću važnost onim dokumentima koji su citiraniji, pretpostavljajući da su takvi dokumenti općenito korisniji. Jedna od posljedica takve tehnike pretraživanja jest grupiranje poslužitelja u određene zajednice koje imaju slična svojstva. Primjerice, traganje za informacijama o nuklearnoj energiji rezultiralo bi s dvije grupe poslužitelja s pronuklearnim i antinuklearnim stavovima, stoga što su dokumenti jedne grupe vjerojatnije povezani s dokumentima sličnog sadržaja. Iako "pametna", ARC tehnologija ipak nije savršena, priznaje i profesor Jon M. Kleinberg, autor algoritma koji čini srce ARC-a. Tako pretraga Mreže za informacijama o Steffi Graf može rezultirati s hrpom dokumenata koji se bave tenisom, a da sama tenisačica Graf u njima nije niti spomenuta. Mnogi teoretičari stoga smatraju da će budući alati za pretraživanje Mreže vjerojatno kombinirati veći broj različitih tehnika, ovisno o željenoj informaciji. To će primjerice uključivati morfološke i lingvističke analize, te još mnoge druge čimbenike. Tako je i Infoseek nedavno uveo novu tehnologiju pretraživanja koja u obzir uzima koliko je pojedini dokument puta citiran, te kada je zadnji put prepravljan. Kojigod pristup će se izabrati, potreba za novom generacijom tražilica postaje nasušna. Mreža (još uvijek) eksponencijalno raste, no naša sposobnost da se tolika količina informacija "probavi" ostaje nepromijenjena. Stoga, informacije koje tražimo moraju biti najobavjesnije, odnosno vrhunske kakvoće.

Budućnost oglašavanja na Mreži
U kasnim noćnim satima, u tami sobe, Mreža sa svojim animiranim i raznobojnim svjetlucajućim oglasima kao da podsjeća na neonske reklame Las Vegasa. Kada i zbog čega ste zadnji put zapravo mišem "kliknuli" na neki oglas? Zbog svjetlucave grafike? Korisne informacije? Zanimljivog naslova? Sudeći po nekim istraživanjima, to se zbilo vrlo, vrlo davno, na veliku žalost onih koji takve oglase plaćaju. Mrežno oglašavanje kao primarni izvor prihoda, kako za portale tako i za mnoge druge poslužitelje, trenutno je u krizi. Naime, kompanija NetRatings (http://www.netratings.com) na osnovu uzorka od 2000 Net-surfera procjenjuje da u prosjeku svega 1% ljudi koji naiđu na neku oglas (ad banner) na njega zaista i kliknu. Pače, mnoge surfere oglasne poruke nerviraju, ne samo zbog usporavanja učitavanja dokumenata već često i zbog izuzetne agresivnosti. Mnogi oglašivači postali su krajnje bezobrazni i bezobzirni u nametanju reklamnih poruka, pri čemu veliku ulogu igraju kolačići - cookies (http://net.hr/arhiva/clanak.asp?ID=A341421). I baš je tu činjenicu iskoristila kompaniji interMute (http://www.intermute.com/) razvivši softver koji sprječava učitavanje oglasa, pozadinske glazbe, animiranih slika, a još i kontrolira "kolačiće". Danas broj raspoloživih oglasa višestruko nadmašuje potražnju, a ipak ne postoji učinkovit način da se procijeni odziv publike kojoj su takvi oglasi namijenjeni. Sve ovo pružilo je šansu nekolicini domišljatih mrežnih poduzetnika. Kompanija Adauction.com (http://www.adauction.com/) tako svakoga mjeseca organizira on-line dražbe, spajajući oglašivače i potencijalne davatelje oglasnog prostora na svojim poslužiteljima. Drugi pak, poput ZDNeta , nude i specijalne tečajeve (http://www.zdu.com/catalog/course.asp?CourseID=3375) s ciljem upoznavanja s osobitostima oglašivanja na Mreži u usporedbi s klasičnim medijima. Glede plaćanja samih oglasa, sve više postaje popularan model pay-per-view u odnosu na do sada dominirajući pay-per-click model. Ovaj posljednji postaje rezerviran za manje uspješne poslužitelje sa slabim prometom. Oglašivači se naime žele prezentirati na kvalitetnim poslužiteljima s velikim prometom, te su im informacije o posjećenosti pojedinih poslužitelja neobično važne. Stoga je i pojedinim poslužiteljima stalo imati oznaku da spadaju u 100 ili barem 1000 (http://www.hitbox.com/wc/world.html?W38188847) najposjećenijih mjesta na Internetu. Za to su pak najidealniji portali.

Završimo s pitanjima...
Kako i zašto je Wall Street prepoznao potencijale portala, nagradivši ih izuzetnim skokom cijene dionica?
Što će im ovaj izuzetno veliki (i izgleda konstantni) dotok svežeg kapitala omogućiti da postignu u budućem razvoju?
Koji će nas slijedeći poslovni potezi velikih medijskih kompanija glede portala iznenaditi? Ako ponovo budemo bacili pogled na ovaj tekst nakon 1, 2 ili 5 godina, hoćemo li se (kao potencijalni ivestitori) smijati ili plakati nad cijenom dionica portala u odnosu na današnje cijene?
Postoji li nešto što se kroz portale ne može prodati, uključujući osiguranje, automobile, nakit, računala, nekretnine, turističke aranžmane, hranu... ?
Koji je krajnji potencijal tražilica?
Koji su rizici?
Hoće li uopće postojati neka država koja neće imati svoju tražilicu?
Hoće li uskoro postojati tražilica za svaki poslužitelj, zajednicu gradić, seoce ili ulicu?
Postoji li uopće neki ozbiljniji surfer koji nikada nije rabio neku tražilicu?

Croatian Line

Last Update: 25 Sep 1998.

[ http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text