Matematička strategija parkiranja

This is the HTML version on my article published in HAK, 1998;47:10


Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr


Nedavno provedena studija pokazuje kako pronalaženje parkirališnog mjesta može biti prava znanstvena operacija.

Gotovo svakom vozaču poznato je kako je teško pronaći parkirališno mjesto. Gradovi, posebno europski, pate od manjka parkirališnog prostora, a osobnih je vozila sve više. Kvalitetno parkirališno mjesto teško je pronaći čak i na prostranim parkiralištima velikih trgovačkih centara (tzv. shopping malls), budući da se svatko želi parkirati što je moguće bliže ulazu. Taj je problem naravno najizraženiji u Sjevernoj Americi gdje se ljudi opskrbljuju jednom tjedno, obično vikendom. Ljudi nasumično vozeći parkiralištem u bezuspješnoj potrazi za parkirališnim mjestom gube dragocjeno vrijeme i živce. Sve im to nalikuje na još jednu potvrdu tzv. Murphyjevog zakona kojim se naziva princip da će sve što može poći naopako odista i poći naopako. Dobro znana manifestacija tog zakona jest da vaše vozilo mili puževom brzinom dok vas automobili u susjednim trakama nemilice prestižu. No, objašnjenje zašto su susjedne trake kojima se vaše vozilo ne kreće u pravilu brže, relativno je jednostavno. Radi se naime o zakonu vjerojatnosti. Za N paralelnih redova, vjerojatnost da vaša traka neće biti najbrža jest čak (N-1)/N, što za prometnicu s 3 trake iznosi 66%. Mnogo zahtjevnijeg posla da pronađu najoptimalniju, znanstveno utemeljenu strategiju pronalaženja što boljih parkirališnih mjesta na velikim parkiralištima trgovačkih centara, prihvatili su se Dr. C. Richard Cassady (Državno sveučilište Mississippi) i Dr. John E. Kobza s Politehnički institut, Blacksburg, Virginia). Njihov rad "Probabilistički pristup procjenama strategija za odabir parkirališnih mjesta" nedavno je objavljen u časopisu Transportation Science kojeg izdaje Institute for Operations Research and the Management Sciences (INFORMS). INFORMS je inače međunarodna znanstvena udruga s preko 12000 članova, uključujući i mnoge nobelovce, čiji je cilj iznalaženje i primjena znanstvenih metoda u procesu donošenja odluka kao i u upravljanju sustavima.

Vozači koji se žele kvalitetno parkirati, a ujedno i uštediti vrijeme mogu slijediti dvije strategije. Prva i konzervativnija strategija, koju intuitivno koristi većina vozača, dobila je naziv Izabrati parkirališni red i mjesto. Ta se strategija pokazala i nešto bržom od druge strategije, nazvane Kruženje. Po ulasku na parkiralište kroz neki od više mogućih ulaza, vozač odabire saobraćajnu traku (ne nužno najbližu ulazu u parkiralište) koja ga vodi u željenom smijeru. Potom se parkira na prvo slobodno mjesto u parkirališnom redu uz izabranu traku. Agresivniji vozač će vjerojatno biti skloniji strategiji Kruženje, u kojoj odabire saobraćajnu traku uz parkirališni red najbliži ulazu. No, parkira se jedino ako je slobodno koje od 20 mjesta najbližih cilju (ulazu u trgovački centar). Ukoliko ih je slobodno više, odabire ono najbliže. U protivnom, vozač kruži dalje, te slijedeći prometnu regulaciju odlazi u saobraćajnu traku uz susjedni parkirališni red. Jedina razlika jest to što su kriteriji sada malo blaži, te će se zadovoljiti najbližim slobodnim parkirališnim mjestom između 40 mjesta najbližih cilju. Ukoliko i ovaj pokušaj bude bezuspješan, vozač izabire najbliži parkirališni red, te se parkira na prvo slobodno mjesto.

Provedena mjerenja su pokazala da se slijedeći prvu strategiju parkirališno mjesto pronađe u prosjeku za 61 sekundu, dok druga strategija do uspješnog parkiranja vodi za 71 sekundu. Valja napomenuti, što je naročito važno za one vozače nesklone hodanju (primjerice stariji ljudi), da prva strategija, iako brža, zahtijeva više šetnje a manje vožnje. U razradbi i usporedbi gore navedenih parkirališnih strategija istraživaći su parkirališna mjesta rangirali prema slijedećim karakteristikama:
1. Ukupna udaljenost koja se mora pješice prijeći od parkiranog automobila do ulaza u trgovački centar i natrag, te pri dobavljanju i vraćanju kolica za prijevoz kupljene robe.
2. Potrošeno vrijeme pri traženju parkirališnog mjesta.
3. Vrijeme proteklo od parkiranja do ulaska u centar, što je zapravo kombinacija1 i 2.

Za potrebe studije, autori su simulirali tipično parkiralište s adekvatnom prometnom regulacijom, 4 ulaza i 7 parkirališnih redova od kojih svaki ima 72 parkirališna mjesta te posebnim prostorima za parkiranje invalida i zaposlenika. Ključna pretpostavka obje strategije jest da vozač može slobodno parkirališno mjesto identificirati odmah po izboru pojedinog parkirališnog reda.

Sama analiza uključuje napredno matematičko modeliranje i računalne simulacije. Autori zaključuju kako rezultati ove studije (koju će i dalje unapređivati) mogu poslužiti da se razvije sofisticirani informacijski sustav pri dizajniranju "inteligentnih vozila" koji bi u realnom vremenu pomagao vozačima u donošenju optimalnih odluka u procesu parkiranja. Planeri i arhitekti pak na osnovu ovakvih analiza mogu lakše dizajnirati funkcionalnija parkirališta koja korisnicima bolje služe, a ipak imaju bolju popunjenost.

Izabrati parkiralisni red
U strategiji parkiranja nazvanoj Izabrati parkirališni red i mjesto vozač se u izabranom parkirališnom redu parkira na prvo slobodno parkirališno mjesto, bez obzira što su u istom redu možda slobodna i neka mjesta koja su bliža krajnjem cilju

Strategija kruzenja
Kako se u strategiji nazvanoj Kruženje vozač želi parkirati što bliže cilju, ne interesiraju ga slobodna mjesta koja su predaleko. Ukoliko mu to u prvom odabranom redu ne uspije, kruži do drugoga.

Croatian Line

Last Update: 19 November 1998.

[ http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text