Svemirski šetači bez mira

This is the HTML version on my article recently published in Hrvatski Obzor, 1997;127:39-40.


Svemirski šetači bez mira

Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr

Ono što je već sada isplanirano jest kraj "Mira". Neće ga zadesiti ledena smrt u Svemiru, već će biti usmjeren prema Zemlji. "Mir" će tako djelomično sagorjeti u atmosferi, a ostatak će naći vječni mir negdje na dnu oceana...


Već treći put u protekla dva mjeseca zakazalo je glavno računalo na orbitalnoj stanici MIR. Upravo to računalo održava MIR poravnato sa Suncem, u najpovoljnijem položaju za rad solarnih kolektora. Svi veći potrošači ostali su bez dragocjene energije, osim sustava za održavanje života tročlane posade...

Napuštena orbitalna stanica mjesecima je nekontrolirano kružila oko Zemlje. Računalni sustav kao i svi instrumenti bili su izvan funkcije. Bez dragocjene energije, unutrašnjost stanice bila je mračna i smrznuta. Ledene sige visile su sa cijevi, posvuda se uhvatilo inje...


Orbitalna stanica Mir


I dok je prvi dio priče samo najnovija u neprekidnoj seriji nezgoda koje prate zlosretnu orbitalnu stanicu, drugi je sve bliži stvarnosti, posebice stoga što nije uspio popravak oštećenja nastalih nakon sudara s bespilotnom letjelicom Progres. No i drugi je dio priče istinit, samo se odnosi na svemirsku stanicu Saljut 7. Takva negostoljubiva, gotovo sablasna scenografija, dočekala je dvojicu ruskih "kozmonauta" u lipnju 1985., kada su svemirskim brodom, i to ručnim navođenjem, pristali uz majušni Saljut. Obučeni u krznom podstavljena svemirska odijela, danima su, uz neviđene napore, prenosili opremu i popravljali kvarove. U pothvatu koji je postao legenda među astronautima, ali koji je široj javnosti ostao gotovo nepoznat, Vladimir Đanibekov i Viktor Savinič su, protivno svim predviđanjima, oživjeli napuštenu stanicu. Zapadni su stručnjaci bili zadivljeni "sovjetskom demonstracijom učinkovitosti američkog stila". Samo desetak godina kasnije, nezgode i pehovi koji u posljednje vrijeme prate MIR simbol su ekonomskog i političkog propadanja ruskog svemirskog programa. Procjenjuje se da MIR godišnje košta oko 137 milijuna US dolara, što je težak teret za osiromašenu Rusiju. Gorka je to suprotnost slavnim danima svemirskih istraživanja u doba Sovjetskog saveza kada je uspjeh takvih istraživanja uvelike doprinosio njegovom statusu supersile.

Svemirske lego kocke
Glavni modul robustne orbitalne stanice MIR lansiran je još prije 11 godina. Njemu su poput svemirskih lego kockica dodavani sekundarni moduli, namijenjeni različitim istraživanjima. Modul Spektar, oštećen krajem lipnja u sudaru s letjelicom Progres, priključen je tek prije dvije godine, te je bio suvremeno opremljen. Tročlana posada MIR-a, Rusi Anatolij Solovjev (zapovjednik) i Pavel Vinogradov, te Amerikanac Michael Foale pokušali su 6. rujna vizualno locirati mjesto na kojem je probijena oplata Spektra kroz koju je istekao dragocjeni zrak. Bila je to prva od planiranih pet "svemirskih šetnji". Iako je potrajala cijelih šest sati, strašna rupa (ili više njih) nije otkrivena. Pretpostavlja se stoga da se rupa nalazi na spoju solarnih panela s oplatom. Ukoliko se to pokaže točnim, pri popravku oplate solarne bi panele trebalo otspojiti, što će u negostoljubivom Svemiru biti teško učiniti čak i Solovjevu, najiskusnijem svemirskom šetaču na svijetu. U svemirskoj šetnji, astronauti su bar uspjeli podesiti solarne kolektore i tako povećati proizvodnju energije. Ipak, lica ruskih i američkih dužnosnika u zemaljskoj kontroli nisu mogla sakriti razočaranje...Najbrže su reagirali znanstvenici koji su predložili alternativan način otkrivanja oštećenih mjesta. Ideja je da se iz unutrašnjosti Spektra pusti neki obojeni plin, te da se izvana promatra odakle on izlazi. U međuvremenu je pomalo nezapaženo prošla vijest da su dvojica ruskih "kozmonauta", iz prethodne podade MIR-a, Vasilij Ciblijev i Aleksandar Lazutkin, koji su se 14. kolovoza vratili na Zemlju, proglašeni krivim za sudar s letjelicom Progres. Bit će kažnjeni s 10500 US dolara, odnosno 30% cjelokupne plaće za šestomjesečni, krizama ispunjen boravak u svemiru. Ogorčeni, neimenovani ruski dužnosnik misije MIR izjavio je kako buduće posade neće biti spremne preuzimati nikakav rizik ili donositi samostale odluke. Posljedica toga, mogla bi biti napuštanje orbitalne stanice u slijedećoj većoj kriznoj situaciji, jer posada neće željeti preuzeti nikakvu odgovornost, koja bi u konačnici mogla dovesti do smanjenja plaće.

Hirovito računalo
Na žalost, na krizu se nije moralo dugo čekati: 7. rujna na MIR-u je otkazalo glavno računalo. Glasnogovornik ruske svemirske agencije, Lindin kratko je prokomentirao: "Kompjuter je ponovno postao mušičav". Na Srećom, ne radi se o zloćudnom računalu HAL iz Clarkove Odiseje u svemiru, nego naprosto o starome i nepouzdanom hardveru. Iako je zamjensko računalo već odavno došlo na svemirsku stanicu, zbog neprestane zauzetosti posade raznim krizama nije došlo na red za instaliranje. Astronauti su stoga pokušali i uspjeli reanimirati "hirovito računalo", te su morali ponovo (cijele noći) učitavati potreban softver. Tako su se stvari vratile u kakvu takvu normalu. Naravno, do slijedeće krize. Do slijedećeg pokušaja lociranja oštećenja na Spektru, predviđenom za rujan, posada će pokušati posušiti modul Prirodu, koji je pun kondenzata, nakon što je dva mjeseca bio izvan pogona. Također, vrše se pripreme za dolazak američkog svemirskog broda Atlantis, koji će, također u rujnu, dovesti zamjenu za veterana Foalea, inače doktora fizike. Nesretnom znanstveniku nedostupna je većina rezultata njegovih istraživanja, budući je njegova baza bila u sada izoliranom i nedostupnom Spektru. Tamo je "zarobljeno" i njegovo prijenosno računalo, koje je, koje li ironije, višestruko jače i pouzdanije od glavnoga računala u MIR-u. Astronauti, te svi ostali koji se bave svemirskim letovima, neprekinutu svemirsku dramu smatraju tek nagovješćem nesigurne budućnosti kojoj se moraju suprotstaviti. Kao rezultat ubrzanog eksperimentiranja u svemirskim uvjetima, tehnički su problemi naprosto neizbježni. Sudari, požari, gubitak zraka, te manji slučajni i "nasumični" kvarovi moraju se učinkovito spriječavati odnosno izbjegavati. Astronauti se pak moraju trenirati kako se uhvatiti s takvim situacijama u koštac. A poligon za vježbu? Ta nema boljeg od orbitalne stanice MIR! Ipak, rezultati ankete koju je proveo CNN treba li MIR napustiti (ili barem odustati od slanja američkih astronauta) ukazuju da bi oko 57% ispitanika odobrilo takav postupak. No, za sada američki dužnosnici nisu odustali od združene svemirske misije. Naravno, i Rusi žele da MIR bude u funkciji što dulje, barem do godine 1999. Precizni nadnevak napuštanja Mira nije određen, ali najvjerojatnije će to biti nakon što bude uspostavljena međunarodna orbitalna stanica, projekt koji započinje slijedeće godine. U međuvremenu, ruski dužnosnici trebaju u najskorije vrijeme osmisliti i poduzeti nove korake kako bi ponovo osposobili jedinu zemaljsku svemirsku stanicu. Ono što je već sada isplanirano jest kraj MIR-a. Neće ga zadesiti ledena smrt u Svemiru, već će biti usmjeren prema Zemlji. Mir će tako djelomično sagorjeti u atmosferi, a ostatak će naći vječni mir negdje na dnu oceana...

Croatian Line

Last Update: 12 Sept 1997.

[http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text