Na Internetu je budućnost već počela

This is the HTML version on my article recently published in Hrvatski Obzor, 1997;106:38-9.

Also available at URL: http://www.tel.hr/hrvatski-obzor/broj106/franic106.html


Na Internetu je budućnost već počela

Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr

Još će se dugo voditi rasprave o implikacijama koje sa sobom donosi tek predstojeći nalet globalne informatizacije. Duh zajedništva koji vlada Internetom upućuje na optimizam glede kolektivnog napretka čovječanstva.

"Koji je vaš URL?", pitanje je koje se sve više može čuti u društvu, ulici ili kafiću. Još samo prije koju godinu, bio bi to izvadak iz razgovora nekih mladaca, čudaka, zanesenjaka ili znanstvenika. Naravno riječ je o Internetu. Danas je već sasvim uobičajeno da se na posjetnicama, uz ostale podatke nalazi i adresa elektroničke pošte ali i URL (Universal Resource Locator), odnosno adresa osobne WWW stranice (homepage), ne samo svoje tvrtke, nego često i svoje osobne. Svi danas hvale Internet: Internet je najveći izum u povijesti čovječanstva, Internet je napredak, Internet je paradigma za budućnost. Neprijeporno jest da Internet sve više postaje metafora svjetske pismenosti, odnosno vještine da se do svake informacije dođe na najbrži mogući način, po mogućnostio odmah, bez obzira gdje se ona trenutno nalazila. Ta informacija može biti sve; neka jednadžba iz kvantne fizike, fotografija najnovije večernje haljine princeze Diane, ime najnovijeg lijeka, adresa i jelovnik najbližeg ribljeg restorana trenutna cijene nekih dionica itd. Srećom, paralelno s razvojem samog Interneta pojavili su se i sustavi za lakše pronalaženje informacija, tzv. Search Engines; ta koji se ozbiljniji "Internaut" nije susreo s Yahoo, Altavista, HotBot... Uz to, počela se uobličavati i nova profesija: rukovatelj informacijama (Information manager). To je i logično, Internetom treba znati vladati, to nije klasični medij u smislu jednosmjernog tijeka informacija kao npr. film, televizija, radio ili tisak. Internet jest sve to zajedno, pa čak i više: komunikacijsko sredstvo inkorporirano u interaktivni medij. Već postoje hibridi između računala i TV prijemnika, a televizijske kompanije počinju program emitirati u digitalnom formatu, naravno, kao i do sada bežičnim putem. S druge strane, za priključak na Internet razvijena je tehnologija kojoj telefon nije potreban. Ukratko, ... Internet "guta" televiziju. Uostalom zašto se zaustaviti na telefonu i televiziji? Kompanija National Semiconductor nastala iz legendarnog MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) dizajnirala je sub-procesor, veličine svega nekoliko kvadratnih milimetara koji bi povezan s nešto većim standardiziranim čipom sadržavao dovoljnu elektroniku za aktivno komuniciranje bilo kojeg kućanskog aparata s Internetom. Kako Vam se dopada perspektiva da Vaš inteligentni toster bežičnom vezom priključen na Internet, sam priprema "Big Mac" prema uputama na centralnog računala "McDonaldsa"?

Što je zapravo Internet
Nukleus na kojem je razvijena tehnološka osnova Interneta bio je ARPANET (Advanced Research Projects Agency NETwork), odnosno istraživačka mreža za vojne potrebe Sjedinjenih Američkih država. Osnovni, dijelovi Interneta postavljeni su pak još daleke 1983. godine kao zatvorena mreža za potrebu razmjene informacija između znanstvenika i inžinjera koji su radili na projektima Ministarstva obrane SAD-a. Otada se percepcija Interneta neobično brzo mijenjala: prvo je to bio sinonim za elektroničku poštu, zatim za "globalne raspravljaonice" UseNet grupa, a sada gotovo svi Internet poistovjećuju s njegovom najmlađom komponentom: World Wide Webom, čuvenim "trostrukim W" (WWW), kojeg katkada zovu i samo Web (Mreža). No, ono što je najteže percipirati jest da je Internet samo privid. utoliko što ne postoji kao organizacija ili kao neko superračunalo, pa čak mreža računala. Osnova Interneta jest dogovor o zajedničkom standardu za povezivanje različitih sustava umreženih računala u globalnu mrežu. Prema klasičnoj ekonomskoj teoriji, Internet je nemoguć. Nema vlasnika, ne donosi (izravni) profit, nitko ga "ne održava". Nadalje, softver koji omogućava rad Interneta, uglavnom je besplatan. To se posebice odnosi na browsere, odnosno programe pomoću kojih se pregledavaju ("prebiru") WWW stranice. Udžbenici pak kažu, da će ljudi nešto raditi, samo ako su adekvatno financijski nagrađeni. Međutim, sve je to doprinos je ogromnog broja profesionalnih programera ali i malih "hakera" i Webmastera koji s veseljem šalju rezultate svog samozatajnog rada na Mrežu. Mnogima je dovoljna nagrada to što ih smatraju "čarobnjacima Mreže". Legendarni Marshall McLuhan, teoretičar elektroničkog doba još je daleko prije pojave Interneta najavio uspostavu globalnog društva, postepeno nestajanje individualizma i nacionalizma, te revolucionarne promjene u načinu rada, vođenju politike, kulturi i umjetnosti. I zaista, Internetom vlada duh zajedništva kozmopolitizam, otvorenost i demokratičnost. Zapadne li netko u kakvu poteškoću, traga li za specifičnom informacijom i sl., može računati na nesebičnu pomoć i kolegijalnu podršku potpuno nepoznatih ljudi. Sve to daje izuzetan poticaj svakom imalo kreativnijem pojedincu. Etika Interneta naime nalaže pomoć u nevolji, te se naprosto mora odgovoriti na neki upit (naravno ukoliko se može pomoći). Etika Interneta (Netiquette) skup je (neformalnih) pravila kako se ponašati na Mreži, budući da ponašanje pojedinaca može utjecati na ostale korisnike. Tim je pravilima obuhvaćeno opće ponašanje, savjeti glede WWW, bonton pisanja elektroničkih poruka i poruka za UseNet grupe itd. Sve se to na neki način iskristaliziralo samo od sebe, a u pisani oblik uobličeno je kao i većina ostalih stvari, zajedničkim naporom mnogih dobrovoljaca.

Počeci Interneta u Hrvatskoj
Kao i u svijetu, počeci Interneta u Hrvatskoj vezani su uz znanstvene krugove. Osnovna infrastruktura dovršena je još u jesen 1992. godine, kada je CARNet, Hrvatska akademska i istraživačka mreža, preko Austrije priključen na Internet. CARNet, se razvijao u izuzetno teškim trenucima brutalne agresije na Hrvatsku. U tim trenucima, kada je Hrvatska imala malo prijatelja, a svjetska je javnost bila ravnodušna na divljačka razaranja, korisnici su CARNeta, vodili pravu cyberbitku za širenje istine o hrvatskoj borbi za suverenost i herojskom Domovinskom ratu. Službene hrvatske stranice (http://tjev.tel.fer.hr) u to su doba imale laskavi epitet 5% najboljih na Mreži. Naime, nekoliko organizacija i tvrtki širom svijeta rangiraju Web poslužitelje prema određenim kriterijima, u što ulazi kakvoća informacija, grafička opremljenost, posjećenost i sve ostalo što je bitno za jedan vrhunski Web poslužitelj. Na neki način prijelomni trenutak za prezentaciju Hrvatske, predstavlja 1996. godine epohalna izložba Znanost u Hrvata nakon koje većina fakulteta i instituta, kreirala svoje WWW stranice.

Muzej Interneta
Rukopisi Aleksandrijske biblioteke nepovratno su nestali u vatri, papir prvih tiskanih knjiga nezaustavljivo razjeda zub vremena, a mnogi filmovi iz početaka kinematografije reciklirani su zbog sadražaja srebra. Povijest bi se nažalost zbog brze evolucije Interneta, posebice WWW, mogla ponoviti. Neke zanimljive stranice iz početaka WWW, posebice one prigodničarske, po svoj su prilici već zauvijek izgubljene. Njihovi kreatori naime, u neprestanom dinamičkom procesu osuvremenjivanja WWW stranica najvjerojatnije niti sami nisu sačuvali prvobitne inačice.

Digitalna demokracija
Raznolikost fizičkih čimbenika koji spontano fluktuiraju uzrok je stohastične prirode, odnosno nepredvidljivosti svijeta koji nas okružuje. Kod ljudi pak, takva nepredvidljivost odgovara slobodnoj volji, odnosno demokraciji. Neizbježno pitanje jest da li se Orwellovskim obratom demokracija može ugroziti zlouporabom kolektivnog znanja čovječanstva pohranjenog u računalima. Pitanje se može i obrnuti: bi li bez razvoja elektronike, a posebice računalstva i Interneta pad komunizma bio tako brz. Nedemokratske su vlade nevjerojatnom brzinom bile uzdrmane baš proliferacijom komunikacijskih sredstava. Dostupnost i brzina kojom su informacije širene satelitskom televizijom, celularnim telefonima, faks mašinama, a u novije vrijeme i Internetom, doslovce su utrli "digitalni put u demokraciju". Izgleda da je nepovratno prošlo vrijeme Jamesa Bonda i sličnih junaka. "Djevojke iz susjedstva" koju utjelovljuje lijepa Sandra Bullock u filmu "Mreža", koja je tako znalački pobijedila "Velikog Brata" prototip je današnjeg borca za slobodu.

I na kraju
Da sve baš i nije ružičasto, govore svakodnevne rasprave o zloporabama Interneta, kao npr. pornografija, pedofilija, razni kultovi i sekte, širenje neprihvatljivih ideologija (fašizam, antisemitizam) i sl. Tu su i upadi računalnih vandala u tuđe sustave, neki se primjeri mogu vidjeti na http://www.2600.com/hacked_pages/. Takve pojave nipošto nisu za podcjenjivanje, ali srećom Internet ima svoje "obrambene mehanizme" kojima se takve devijacije ipak ograničavaju (softwer za ograničavanje pristupa određenim poslužiteljima, "cyberpatrole" dobrovoljaca, sustavi za ocjenjivanje sadržaja i kakvoće www stranica i slično). Naravno, najviše su izloženi mladi i djeca. Kao i u realnom društvu, pravilni odgoj kod kuće i u školi svakako je prvi stup obrane od opasnosti koje prijete iz virtualnog svijeta Interneta. Slijedeća pretpostavka za minimiziranja rizika jest kvalitetno obrazovanje, te kvalitetno upoznavanje s Internetom. Kako bilo, još će se dugo voditi rasprave o implikacijama koje sa sobom donosi tek predstojeći nalet globalne informatizacije. Budućnost je već (odavno) poćela.

Croatian Line

Last Update: 26 April 1997.

[http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text