Informacijsko društvo XXI. stoljeća

This is the HTML version of article published in SDP - Info, April 1998.

Also available at: http://www.sdp.tel.hr/sdp/infosoc.html

Croatian Line

Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
zfranic@tel.hr

Zamislite slijedeći eksperiment: 6 milijardi ljudi razdijeljeno na dva radikalno različita gospodarstvena sustava, koja su nekoliko desetljeća imala odvojen razvoj, ponovo je spojeno u jedinstveno tržišno gospodarstvo. Upravo se to dogodilo kolapsom Sovjetskog saveza i Željezne zavjese. Svijet u kojem smo živjeli promijenio se više no što se uopće može i pojmiti. Naprosto nije moguće bez dugoročnih posljedica reintegrirati skoro trećinu čovječanstva, koja pak polaže skoro sve svoje nade u tržišno gospodarstvo i demokraciju. I dok tranzicijske zemlje žure urediti svoje sustave prema mjerilima razvijenog svijeta i sam taj svijet traži radikalno nova rješenja. Na pragu trećeg milenija vječne istine kapitalizma: puna zaposlenost, financijska stabilnost i rast realnih nadnica, čini se da nestaju. Prema riječima jednog od najcjenjenijih američkih ekonomskih stratega, Lestera C. Thurowa, padom komunizma kaptalizam gubi sposobnost prilagodbe, jer nestaje strah. Prema njegovom mišljenju radi se o pet glavnih problema: kraju komunizma, usponu tehnologija koje se temelje na intelektu (a ne više isključivo na lokaciji koju je odredila sama priroda), mijenjanje demografije (migracijama klase siromašnih te klase starijih bogatih ljudi), bipolarni svijet (ali bez dominacije svjetske sile) i na koncu globalno gospodarstvo. Prema riječima Michela Camdessusa, direktora Međunarodnog monetarnog fonda, jedna od posljedica globalizacije ekonomije jest to da politika gubi, odnosno da je u nekim segmentima već izgubila svoju prevlast. "Ima onih koji se još uvijek bore protiv predominacije tržišta, ali tržište se tome odupire, te poboljšava stanje manje sretnih, nasuprot nekim političara" ističe Camdessus.

Globalizacijski procesi
Paradoksalno, baš je taj proces neobuzdanog širenja tržišta i tehnologije, što se danas naziva globalizacijom, jedan od najvećih izazova današnjice. Paradigma globalizacije svakako jest Internet, svjetska računalna Mreža. Prema klasičnoj ekonomskoj teoriji, Internet je nemoguć. Nema vlasnika, ne donosi (izravni) profit, nitko ga "ne održava". Nadalje, softver koji omogućava rad Interneta, uglavnom je besplatan. Legendarni Marshall McLuhan, teoretičar elektroničkog doba još je daleko prije pojave Interneta najavio uspostavu globalnog društva, postepeno nestajanje individualizma i nacionalizma, te revolucionarne promjene u načinu rada, vođenju politike, kulturi i umjetnosti. I zaista, usprkos galopirajućoj komercijalizaciji, Internetom vlada duh zajedništva, kozmopolitizam, otvorenost i demokratičnost. Proces globalizacije svjetskog gospodarstva započeo je upravo globalizacijom komunikacija, a tijekom slijedećih desetak godina većina svjetskih zemalja naprosto će biti prisiljena otvoriti svoja telekomunikacijska tržišta. Na to ih također obvezuje i dogovor postignut u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Prepoznajući potencijale Interneta predsjednik SAD Bill Clinton je predložio stvaranje zone slobodne trgovine na svjetskoj računalnoj mreži. Projekcija vrijednosti Interneta kao tržišta za godinu 2000. kreće se od "skromnih" više stotina milijardi pa do fantastičnih bilijun dolara. Početkom XXI. stoljeća će naime stasati današnji tinejđeri, a u SAD 80% njih već danas na ovaj ili onaj način ima pristup Internetu.

Bangemanov izvještaj
Zbog informatičkog zaostajanja Europe za SAD, mnoge su se članice ujedinjene Europe pobojale da bi takva trgovina bila nerazmjerno u korist SAD. Europska unija, svjesna svog informatičkog zaostajanja, kao i zahuktale industrijske revolucije te gospodarskog preobražaja, počela se ubrzano pripremati za informacijsko društvo. Stoga su još sredinom godine 1994. na sastanku Europskog vijeća raspravljene mjere za poboljšanje informatizacijske infrastrukture u zemljama članicama, ali i u zemljama srednje i istočne Europe. Preporuke s tog sastanka sažete su u opširnom, vrlo citiranom dokumentu pod imenom The Bangemann Report nazvanom prema prvom autoru, dr. Martinu Bangemannu, članu Europske komisije, zaduženom za informacijske tehnologije i telekomunikacije. U njemu je posebna pažnja posvećena socijalnim izazovima i otvaranju novih radnih mjesta. Bipolarizam o kojem je razmišljao Thurow nevjerojatnom se brzinom opredmećuje kao sve veći jaz između informacijski bogatih i informacijski siromašnih zemalja. Eksponencijalnim razvojem Interneta, taj se jaz istim tempom produbljuje. Prepoznavši taj problem, autori Bangemanovog izvještaja ukazuju da Informacijsko društvo ima potencijal glede poboljšanja kakvoće života europskih građana, učinkovitosti socijalne i gospodarske organizacije, kao i učvršćivanja europske povezanosti. Mađutim, informacijska revolucija zahtijeva neodgodive korjenite promjene strukture i organizacije cijeloga društva kako bi se najbezbolnije prevladao rizik od podjele na informacijski bogate i informacijski siromašne. Nažalost, takav je rizik uvijek inherentan strukturnim promjenama. Rađanje informacijskog društva već uzrokuje potrebu mijenjanja radnog zakonodavstva, te ukazuje na potrebu intenzivnijeg dijaloga između socijalnih partnera. Taj će dijalog biti izuzetno važan kako bi se anticipirale promjene na tržištu radne snage, budući je sve manja potreba za nekim tradicijskim radnim mjestima, dok se neka potpuno nova otvaraju. Priključak u informacijsko drušvo XXI. stoljeća bit će to lakši što je razvijenija informatička infrastruktura te sustav školstva, uključujući i cjeloživotno, permanentno obrazovanje. Sve više ulazeći u europske integracije i u proces opće globalizacije, Hrvatska mora za strateški cilj imati otvaranje ka informacijskom društvu. Stoga, strukturne promjene kroz koje Hrvatska upravo prolazi moraju imperativno biti usmjerene ka otvaranju radnih mjesta u gospodarskim granama budućnosti. U usporedbi s mnogim drugim tranzicijskim zemljama Hrvatska ima izuzetni ljudski potencijal koje se ne smije olako trošiti.

Croatian Line

Last Update: 2 Sep 1998.

[ http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Mozilla Checked
Webtechs Mozilla Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text