Potpis na kompjuterskom ekranu


This is the HTML version of my article published in Poslovni svijet, 1996;382:15. Poslovni svijet (Business World) is published every Wednesday as weekly supplement of Croatian daily newspapers Večernji list.


Pise: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr

Elektroničko trgovanje logična je posljedica razvoja Interneta, no te transakcije zahtijevaju i ovjeru vjerodostojnosti. Pokrenut je stoga projekt za uvodjenje nove pravne profesije: Cybernotary ("kibernotarstvo"). CyberNotar će pritom biti ekspert za medjunarodno pravo, nego i za tehnologiju digitalnog potpisivanja.

Izuzetna popularnost Interneta i njegov još uvijek gotovo eksponencijalni rast ukazuju na ogromne potencijalne mogućnosti, ne samo za širenje informacija i znanja, već i za brzo trgovanje robama i uslugama, te za ostale gospodarske poslove. Mnogi su uvidjeli da se dobre i perspektivne ideje Internetom šire i oplođuju nevjerojatnom brzinom. Internet stoga postaje nezaobilaznim medijem u modernom poslovanju. No, trgovanje preko Interneta je, već samo po sebi, vrlo osjetljiva operacija čija je sigurnost dodatno ugrožena postojanjem različitih tehničkih, ali i pravnih standarda.

Pozitivan primjer standardizacije predstavlja dogovor inače konkurentskih kompanija Visa i MasterCard, koje su se nedavno složile oko standarda plaćanja kreditnim karticama preko Interneta, usvojivši jedinstveni protokol nazvan SET (Secure Electronic Transactions). Jedinstveni protokol smanjuje mogućnost pojave raznih grešaka, te otklanja mogućnost presretanja i dekodiranja povjerljivih informacija.

Vrlo precizne aplikacije, jedinstveni standardi, te pridržavanje ostalih sigurnosnih pravila omogućavaju elektroničku razmjenu povjerljivih podataka, dakle i trgovanje pod dobrom zaštitom.

Na globalnom planu, pri elektroničkom trgovanju, uz sigurnosne probleme javljaju se i problemi "nekompatibilnosti" pravnih sustava, što naravno nije nikakva zapreka za već spomenuto i relativno jedostavno plaćanje kreditnim karticama. Naime, taj je problem prisutan već duže vremena, ali ga je brzina kojom se transakcije mogu izvoditi izuzetno potencirala. Fundamentalne razlike u sadržaju i proceduri za mnoge vrste međunarodnih transakcija među pojedinim zemljama rezultiraju mnogim poteškoćama koje, naravno, usporavaju trgovinu, i to naročito s USA, kao najvećom svjetskom gospodarskom silom. Postalo je jasno da elektroničko trgovanje zahtijeva autentikaciju (ovjeru vjerodostojnosti) i certifikaciju elektroničkih "dokumenata" za što trenutno ne postoji niti tehnička niti pravna infrastruktura.

Stoga je The American Bar Association pokrenula projekt za uvođenje nove pravne profesije: CyberNotary ("kibernotarstvo"). CyberNotar će biti ekspert ne samo za međunarodno pravo, već i za tehnologiju digitalnoga potpisivanja, dakle "elektronički" ("internetovski") javni bilježnik. Posredovanje takvih eksperata povećat će sigurnost međunarodnih pravnih transakcija kao i svih drugih pravnih i trgovačkih radnji, koje se obavljaju elektroničkim putem, a za koje je potrebna ovjera.

Sam mehanizam relativno je jednostavan: CyberNotar će na elektronički dokument koji se ovjerava ili potpisuje, a koji je nalik "klasičnim" dokumentima koji se ovjeravaju kod javnih bilježnika, "dodati" atest sa svojim digitaliziranim potpisom. Već prema sadržaju ovjeravanog dokumenta, na njemu može biti i digitalizirani potpis stranke (stranaka). CyberNotar će također moći ovjeravati i slanje elektroničkih dokumenata (poruka) s jedne adrese (odnosno poslužitelja) na drugu, za što ne postoji pandan u klasičnoj javnobilježničkoj praksi. Isto tako, vrlo važna funkcija CyberNotar-a biti će "svjedočenje" o identitetu pošiljatelja elektroničke poruke (dokumenta), što je neobično važno npr. kod izdavanja određenih akreditiva, pisama namjere itd. Stoga će CyberNotar-i u jedinstvenoj specijalizaciji kombinirati nekoliko različitih, ali komplementarnih funkcija: verifikaciju digitalnog potpisivanja, pravnu praksu, kao i javnobilježništvo.

CyberNotary

CybeNotary projekt nije ostao ograničen samo na USA, već su se projektu aktivno pridružili i europski javni bilježnici, posebice u Velikoj Britaniji. No za projekt su zainteresirane i mnoge kompanije i poslovni ljudi. Uskoro (u kolovozu 1996) očekuje se i priručnik o tehnici digitalnog potpisivanja (The Digital Signature Guidelines). Priručnik je namijenjen svima onima koji su zainteresirani za tehniku digitalnog potpisivanja i za tzv. on-line transakcija.

Kako će elektronički notari djelovati većinom na Internetu, uz uobičajene tehničke pretpostavke (računalo, skaner, modem, te priključak na Internet), potrebna je i programska podrška koja će zadovoljavati visoke sigurnosne standarde. Ako se koristi već legendarni program Netscape, treba se koristiti inačica 3.0 (ili viša), koja se može "podići" sa same Mreže, s nekog od brojnih javnih poslužitelja.

I hrvatsko bi gospodarstvo trebalo biti mnogo agilnije u korištenju Interneta, ne samo pri vlastitoj prezentaciji, već i u trgovačkim (i drugim) transakcijama. Možda je upravo sada idealna prilika; nedavna posjeta američkih poslovnih ljudi Hrvatskoj, ukazala je da trgovinska razmjena ne slijedi sve bolje političke odnose dvaju zemalja. Budući da se Hrvatska također ubrzano približava zemljama CEFTA, ne smijemo zanemariti činjenicu da su srednjeeuropske zemlje i njihova gospodarstva sve prisutniji na Internetu. Javni bilježnici pak trebaju prihvatiti izazov nove tehnologije, te pružiti svu potrebnu pravnu i sigurnosnu infrastrukturu.

Croatian Line

Last Update: 24 Oct 2000.

[http://www.imi.hr/~franic]