Pretežno vedro

This is the HTML version on my article recently published in NeT,1997;17:65-70.

Also available at URL: http://net.hr/arhiva/clanak.asp?ID=A386519


Piše: Dr.sc. Zdenko Franić
franic@imi.hr

Selite se, pripremate se za jedrenje, planirate kupovinu ogrjeva za zimu, ne znate što biste obukli, ili špekulirate na burzi. Vas zanima vremenska prognoza.

Vrijeme ima veliku ulogu u našim svakodnevnim životima. Suverene države troše znatne sume novca na meteorološke postaje, promovirajući na taj način opći boljitak. O vremenskim prilikama ponajviše ovise poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, ali i proizvodnja električne energije, te različite druge aktivnosti, kao pomorska i zračna navigacija. Koliko li je samo života i dragocjene robe spašeno pravodobnim (i valjanim) vremenskim prognozama? Na mikroplanu, saznanja o vremenu pomažu nam pri jutarnjem odijevanju i planiranju raznih aktivnosti tijekom dana. Tu se uz praćenje općenitije televizijske ili radijske vremenske prognoze pouzdajemo u termometar na prozoru. No, postoji i stalna potreba za vremenskim informacijama u realnom vremenu. Tu naravno, dolazimo do globalnih komunikacija, odnosno Interneta. Ipak, uz svekoliko obilje informacija, u poslijednje vrijeme, jedno od najčešće postavljanih pitanja na Internetu jest: Gdje se mogu naći podaci o vremenskim prilikama u ........ ? (lokaciju nadopunite sami).

Drzavni hidrometeoroloski zavod


Prognoza vremena za Hrvatsku
Početna adresa jest svakako poslužitelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), http://www.tel.hr/dhmz/. Tu se može pronaći vremenska prognoza za danas i sutra za Hrvatsku i Zagreb. Kako meteorologija nije ništa drugo do fizika atmosfere, meteorolozi se u toj znanosti obilato koriste matematičkim aparatom. Suvremene se vremenske prognoze ostvaruju tako da se početnom stanju atmosfere dodaju promjene toga stanja koje se izračunavaju numeričkim metodama na osnovu složenih sustava jednadžbi fizičkih procesa u atmosferi. Kako je svako takvo izračunato stanje osnova za novi izračun, sve je to nemoguće izvesti bez jakih računala. Nažalost pri tome se neprestano povećavaju pogreške (npr. zbog nedovoljno preciznih ulaznih podataka) i evo GIGO http://www.i-connect.net/jargon/GIGO.html efekta, (garbage in, garbage out) tj. pogrešne prognoze. Postavlja se pitanje kako interpretirati značenja pojedinih parametara vremenske prognoze? DHMZ se pobrinuo i za to; na njihovom poslužitelju svakako pogledajte meteograme. To su grafički prikazi meteoroloških elemenata u vremenskom slijedu, koji nastaju kao rezultat matematičko-fizičkih modela, a služe sinoptičarima kao jedno od sredstava za prognoziranje vremena. Zabavno je, a mogu se naučiti i osnove prognoziranja. Šteta je da nigdje nije uključen faktor hladnoće vjetra (barem zimi), standardna informacija mnogih vremenskih prognoza. Za utjehu, na adresi: http://www.cvfn.org/weather/windchill.html evo pripadne tablice, pa možete izračunavanju pristupiti i sami. Fahrenheiti i milje su predviđeni za dodatno uveseljavanje; amerikanci naime još uvijek odbijaju prihvatiti međunarodni (SI) sustav jedinica... Ako pak možda želite na osnovu naoblake i sami procijeniti mogućnost kiše, ali bez suvišnog udubljivanja, vratite se do DHMZ gdje se može naći i satelitska slika Europe http://www.tel.hr/dhmz/sat.html. Glede vremenske prognoze u Hrvatskoj, dobro je zbog komplementarnosti znati adrese meteoroloških službi u nama bliskim zemljama. To su između ostalih Hidrometeorološki zavod Slovenije http://www.rzs-hm.si/, MIDS Internet Weather Report u Italiji http://www3.mids.org/weather/it/index.html, te Zentralanstalt fur Meteorologie und Geodynamik u Austriji http://www.univie.ac.at/ZAMG/. No, odličan je i meteorološki poslužitelj Washington Posta http://www.weatherpost.com/. Radi se o Weather Forecast tražilici pomoću koje možete naći vremenske prognoze za 3600 gradova širom svijeta, naravno uključujući i Zagreb, ali i Split te Dubrovnik. Tu se može dobiti prognoza za četiri dana unaprijed, uključujući i trenutnu satelitsku sliku. Nažalost, kada hoćete pogledati Weather Maps - Europe, pokaže vam se zemljovid s bivšom Jugoslavijom :(((. Ipak, evo jedan :) jer su nakon upozorenja e-mailom obećali ispraviti pogrešku. Kvalitetnu vremensku prognozu za Europu ima i neizbježni CNN: http://cnn.com/WEATHER/Europe/forecast_map.html. I na koncu, ukoliko baš hoćete i osobno i vizualno provjeriti vrijeme u Zagrebu, a trenutno niste u prilici izravno pogledati kroz prozor, a jeste on-line, skoknite do adrese: http://www.hr/josip-bin/zagrebview. Tu vas čeka fotografija Zagreba usnimljena Web kamerom smještenom na osmom katu FER-a, a koja radi u realnom vremenu.

The Weather Post


Prirodno zračenje
U sklopu poslužitelja DHMZ-a naročito je zanimljiva mogućnost on-line očitavanja doze prirodnog zračenja http://www.tel.hr/dhmz/pgr.html. Naime, na radarskoj postaji Puntijarka nalazi se telemetrijski uređaj za mjerenje prirodnog zračenja kojeg je u lipnju 1995. godine postavio Institut Ruđer Bošković. Godine 1996. tim je uređajem izmjerena ukupna godišnja doza od 1.037 mSv (mili siverta), što daje srednju brzinu doze od otprilike 118 nSv na sat. Povremeni porasti na grafikonu neka vas ne brinu: javljaju se za kišnog vremena kada je jače ispiranje atmsfere, te neki radionuklidi (prvenstveno prirodni 7Be) brže dospiju do Zemljine površine. U suradnji s Ministarstvom gospodarstva, a u sklopu projekta razvoja infrastrukture za zaštitu od zračenja u Republici Hrvatskoj, planira se još nekoliko takvih uređaja. Namjera jest uspostaviti sustav koji bi u realnom vremenu ukazivao na neku nuklearnu/radiološku nezgodu, a koji će biti kompatibilan već operabilnom sustavu u Sloveniji http://www.sigov.si/cgi-bin/spl/ursjv/5_1_1.html. Detalje pogledajte na adresi http://faust.irb.hr/%7epecar/hrjadstf.html. Više nas nikada neće iznenaditi kakav novi Čornobilj!

Trifoil


Murphyjev zakon kišobrana
Unatoč (samo)hvalama prognostičara, o dobrom prognoziranju vremena, često smo svjedoci pogrešnih prognoza. Uz GIGO efekte, tu se, naravno, radi o Murphyjevim zakonima. Tako Murphyjev zakon kišobrana kaže: Ako poneseta sa sobom kišobran, umanjuje se vjerojatnost da će padati kiša. Sa zadivljujućih 80% točnosti u predviđanju kišnog vremena, (što je u svjetskim okvirima zaista i znansveno dokazano), zakon vjerojatnosti kaže da će kišobran koji ste ponijeli po preporuci vremenske prognoze biti iskorišten u četiri od pet puta (80%). Da ali... takvo zaključivanje ne uzima u obzir činjenicu da kiša ne pada cijeli dan, te da ne pada uvijek u isto vrijeme tijekom dana. Točna vremenska prognoza, ne znači i to da ćete kišobran koji ste ponijeli sa sobom zaista i staviti u funkciju zaštite od kiše (uporabiti ga naime možete i u druge svrhe). Ostale Murphyjeve zakone pogledajte na: http://www.totalweb.com/cgi-bin/random/jokedb/laws.db

News grupe, glosariji, FAQ, tražilica, softver
Na UseNetu globalnu raspravljaonicu o meteorologiji naći ćete na: news:sci.geo.meteorology. Pripadna FAQ arhiva, relativno ažurna, nalazi se na adresi http://www.cis.ohio-state.edu/text/faq/usenet/meteorology/. Kako slučajno ne biste pomislili da je to jedina grupa na kojoj se raspravlja o vremenu, potpuniji popis potražite na http://pages.prodigy.net/jmmault/wxgroups.htm. Pravu pravcatu "tražilicu" (Search Engine) imena MACISS (Meteorological and Climatological Information Server Searcher) s bazom podataka sakupljenom s preko 450 meteoroloških poslužitelja širom svijeta možete naći na adresi australskog Macquarie sveučilišta: http://atmos.es.mq.edu.au/MACISS/query.html. Ukoliko ne znate što biste zapravo tražili, ili niste baš upoznati s meteorološkim/vremenskim nazivljem, i tu ima pomoći. Izvrstan opsežan glosarij termina vezanih uz vremenske prognoze nalazi se na http://www.nssl.noaa.gov/~nws/branick2.html. Svakako treba spomenuti da se na Mreži može naći i kvalitetan "vremenski" softver (weather sotware). Dobra adresa jest: http://pages.prodigy.net/jmmault/wxsoft.htm. Preporučljiva početna točka za daljnje meteo-surfanje jest i http://www.met.reading.ac.uk/~brugge/index.html. Razne zanimljivosti možete naći na http://www.ems.psu.edu/~fraser/DidYouKnow.html. Isti je autor na adresi: http://www.ems.psu.edu/~fraser/Meteo300/AtmosSc.html pripremio i pravi pravcati, odlični on-line kolegij iz meteorologije.

Vrijeme je novac
Omiljena tema: novac, dionice, burze, ali i meteorologija. Neke strateške sirovine (posebice hrana), kao i čitave gospodarske grane (proizvodnja odnosno potrošnja struje i plina, građevinarstvo i sl.) izuzetno ovise o vremenskim prilikama. Ponuda i potražnja pak izravno utječu i na cijene na robnim burzama, kao i na cijene dionica pojedinih kompanija (trivijalno, ali nekima ipak ne do kraja jasno!). Nije čudno da investitori zainteresirani za sve aspekte koji mogu utjecati na očekivani profit, traže uvid i u mehanizme kojim vremenske prilike mogu utjecati na isplativost potencijalnih ulaganja. Špekulacije idu toliko daleko, da su npr. u SAD unaprijed prodane žetve kave, kukuruza, pšenice, ječma itd. (tzv. commodities) sve do kraja stoljeća! I ne samo to, takvi, još niti neposijani usjevi stalno se dalje preprodaju, odnosno kotiraju na burzi. Agrometeorologija je stoga veliki biznis, te se podaci o dugoročnim vremenskim prognozama mogu naći na mnogim poslužiteljima, a linkovi na mnogim burzovnim poslužiteljima. Za ilustraciju evo dvije adrese: http://cyclone.weather.net/fn/ i http://www.quote.com/weather.html na kojima se mogu zorno vidjeti primjeri komercijalne primjene vremenskih prognoza.

Svemirsko vrijeme
Dugoročne vremenske prognoze (koje bi eto tako lijepo poslužile investitorima i burzovnim špekulantima) otežane su i iznenađujuće slabim razumijevanjem mehanizama kojim procesi na Suncu utječu na zemaljsko vrijeme. Sunce naime "priskrbljuje" energiju koja upravlja vremenskim sustavima u atmosferi. Tako je ustanovljena korelacija između 11 godišnjeg ciklusa sunčevih aktivnosti (koji obično kulminira sunčevim pjegama) i vremenskih promjena na Zemlji. Za vrijeme povećanih aktivnosti Sunca, dolazi do prave erupcije elektromagnetskog zračenja u okolni svemirski prostor. Ukoliko takva elektromagnetska oluja "pogodi" Zemlju, može doći do pravog telekomunikacijskog, kaosa, pa čak i energetskog kolapsa. Posljednja takva oluja, svojim je rubom zahvatila Zemlju 9. i 10. travnja 1997.; srećom nije imala značajnijih posljedica. No, početkom godine, povećano elektromagnetsko zračenje podrijetlom sa Sunca izazvalo je kvar na komunikacijskom satelitu kompanije AT&T. Isto tako, jedan od većih nestanaka struje u Kanadi prije nekoliko godina kasnije je pripisan svemirskoj elektromagnetskoj oluji. U vrijeme globalnih komunikacija, takva bi pojava mogla dovesti i do globalne komunikacijske paralize, te kolapsa navigacijske opreme u brodovima i zrakoplovima. Za neke je struke zato neobično važna i svemirska prognoza, koja se može dobiti na adresi: http://www.sel.bldrdoc.gov/today.html. Malo teorije, odnosno "početnica" o svemirskom okolišu može se naći na: http://www.sel.noaa.gov/primer/primer.html. Odlično!

Svjetska meteorološka organizacija (WMO)
Da metode motrenja, kontrole i iskorištavanja podataka budu svugdje jednake, osnovane su u pojedinim državama meteorološke službe. Da se pak meteorološka mjerenja i motrenja ujednače po čitavom svijetu brine se Svjetska meteorološka organizacija, WMO http://www.sel.noaa.gov/primer/primer.html, odnosno specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda osnovana još 1951. godine, sa sjedištem u Ženevi. Tu se mogu naći podaci od vremenske prognoze, pa do istraživanja vezanih uz zagađenje zraka, smanjenje ozonskog sloja, klimatologije, predviđanje ciklona itd. Jedna od 185 članica te organizacije jest i Japanska meteorološka agencija. Ona je pak za sedmogodišnju studiju da li somovi migoljenjem repova uzrokuju potrese dobila i Nobelovu nagradu za fiziku, ali Ig-ovu, ne Alfredovu http://walk.pci.on.ca/ignobel/ig-winners-1994.html. Ig Nobelovu nagradu http://www.eecs.harvard.edu/ig_nobel/ već šest godina dodjeljuje časopis Annals of Improbable Research i to za "dostignuća koja se ne mogu ili ne bi trebala ponoviti". Nazvana je po Ignatiusu (Igu) Nobelu (navodno daljnjem rođaku Alfreda Nobela), suizumitelju soda-vode. Dok se postojanje gosp. Iga Nobela teško može dokazati, Ig Nobelove nagrade dodjeljuju se stvarnim znanstvenicima i to za ozbiljne znanstvene radove objavljene u ozbiljnim znanstvenim časopisima. Sama se ceremonija odvija na Harvardskom sveučilištu, a dodjeljuju je laureati pravih Nobelovih nagrada. Istraživanje japanske meteorološke agencije o somovima, repovima i potresima, svakako je povezano s teorijom kaosa i tzv. efekt leptirovih krila, (The Butterfly Effect) http://www.eos.net/esse/butterflyeffect.html, ali zašto su izostavljeni npr. šarani i druge ribe?

Meteorološki sateliti
Vjerojatno najpoznatiji meteorološki satelit jest Meteosat http://www.met.fu-berlin.de/wetter/meteosat/. Slike koje on šalje poznate su gledateljima TV vremenskih prognoza diljem Europe, pa čak i u SAD. Radi se o seriji geostacionarnih satelita, od kojih je prvi lansiran još ranih sedamdesetih godina. Trenutno su u funkciji Meteosat 5 i 6, dok se lansiranje sedmice planira krajem 1997. Meteosat šalje podatke svakih 30 minuta, i to u tri valne duljine u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. http://lapphp0.in2p3.fr/~orloff/met/nott.2.html. No, zbog samo-rotacije to nije kontinuirani proces. Primarna postaja nalazi se u Darmstatu u Njemačkoj. Meteosat je uz ostale geostacionarne satelite (GOES, GMS, GMOS, INSAT) dio međunarodnog programa World Weather Watch. Ti su sateliti namijenjeni stalnom proučavanju meteoroloških fenomena, prvenstveno naoblake.

Satelitska slika


Oblaci
Definirani kao vidljivi agregati malenih vodenih kapljica ili ledenih kristalića, suspendiranih u zraku, oblaci su vidljivi gotovo svaki dan. Za njihovo promatranje i identificiranje potrebne su samo oči i malo znanja, ne treba čak niti pogledati kroz prozor. Virtualno nebo koje možete naći na adresi http://vortex.plymouth.edu/cloud.html neobično je impresivna kolekcija informacija i divnih fotografija raznih oblaka, većina kojih je snimljena u okolici Plymoutha. Druga adresa vrijedna pažnje jest stranica o oblacima poslužitelja Online Guide to Meteorology Home Page: http://covis.atmos.uiuc.edu/guide/clouds/html/oldhome.html. Tu možete naći i obilje linkova na ostale poslužitelje s oblacima i druge zanimljive meteorološke teme. Oblaci su ukras neba, javljaju se u beskonačnom broju raznih oblika i veličina. Ne moraju nužno biti vjesnici kiše, nego i snažna inspiracija pjesnicima. Sjetimo se samo završetka Baudelaireove http://www.cyberstation.net/markh/Baudelaire_index.htm pjesme Stranac:

Pa što onda voliš, neobični stranče?
Volim oblake ...oblake što prolaze...ondje...divne oblake!


Cirus


Grmljavinske oluje
Ipak, iskustvo nam govori da jaka naoblaka, donosi kišu, nepogode oluje. Znate li da na površinu Zemlje svake sekunde grom udari sto puta? Jeste li čuli za kuglaste munje? Cijelu priču potražite na poslužitelju časopisa National Geographic Society na adresi: http://www.nationalgeographic.com/features/96/lightning/. Tu ćete uz zaista predivne fotografije naći i maleni kviz. Ukoliko ga riješite ispravno, dobit ćete i nagradu u obliku programa zapper. Radi se o impresivnoj zvučnoj simulaciji grmljavine. Ne samo zabavno već i vrijedno truda! Na adresi http://www.boltec.com zanimljiva je prezentacija za StormTracker Lightning Detector, odnosno maleni priključak za IBM PC uz pomoć kojeg se može detektirati grmljavina u radijusu čak 300 milja! Još više o grmljavini i munjama i gromobranima možete saznati na http://www.lightningsafety.com/, odnosno poslužitelju National Lightening Safety Instituta. Neki "poduzetniji" eksperimentatori simulacije munja ostvarili su u mikrovalnoj pećnici u koju su stavili neki (nevoljeni) CD ROM. Nakon efektnih munja koje su harale pećnicom, navodno se mikrovalnoj pećnici nije dogodilo ništa, za razliku od CD ROM-a, što je detaljno dokumentirano GIF-ovima. Svakako postupak koji može biti opasan i nikako se ne preporuča za izvedbu. Ukoliko ste ipak zainteresirani za nešto tako bizarno, priču potražite sami.

Katastrofe i krizna stanja
Vremenske nepogode često imaju zastrašujuće posljedice u ne samo velikim štetama nego i ogromnom broju izgubljenih života. Poglavito se to odnosi na područja u kojima su česti uragani, cikloni, tornadi, poplave itd. Sredinom svibnja je tako u Bangladešu smrtno stradalo više tisuća ljudi. Glede prevencije, pravodobna su upozorenja stoga nezamjenjiva. Jedna od najboljih službi namijenjenih prevenciji svakojakih katastrofa jest The Federal Emergency Management Agency (FEMA) http://www.fema.gov/. Radi se o nezavisnoj službi osnovanoj 1979. godine, s ciljem pravodobnog reagiranja na različita krizna stanja, uključujući i vremenske nepogode. Na adresi: http://www.fema.gov/home/search/ nalazi se odlična tražilica putem koje se mogu dobiti najrazličitije informacije. Tako saznajemo da se ove godine očekuje nešto pojačana aktivnost uragana. Vrijedno je posjetiti i vrlo nagrađivanu stranicu fenomena El-Nino http://www.pmel.noaa.gov/toga-tao/el-nino/home.html, (poremećaj atmosfersko-oceanskog sustava u tropskom Pacifiku, koji ima veliki utjecaj na vrijeme u cijelome svijetu). Iako u Hrvatskoj uglavnom nema takvih fenomena, naša ciklonalna bura zapravo može biti "uragan u čaši vode". Uz to, na Jadranu se znadu javiti i pijavice, nevere itd. Jedna jaka bura može imati udare (refule) i preko 200 kmh-1, te može izmiješati cjelokupni volumen vode u sjevernom Jadranu. Orkanske bure pomorci zaista trebaju respektirati, posebice vikend jedriličari. Stoga evo adrese prognoze vremena za pomorce Pomorskog meteorološkog centra u Splitu: http://www.tel.hr/dhmz/pomorci.html.

I za smiraj
Nastojeći se ograničiti na ono što je u svakodnevnom životu najzanimljivije, tj. prognoziranje vremena, mnogi aspekti meteorologije ovdje nisu niti spomenuti. Srećom Mreža je nepresušna. Ne propustite pogledati izvrstan on-line članak The Coming Climate u časopisu Scientific American http://www.sciam.com/0597issue/0597karl.html s pravim obiljem daljnjih linkova, od ozonskih rupa do efekta staklenika. One maturante koji se još nisu odlučili koji će fakultet upisati, možda će pak ovaj napis ponukati da se pobliže raspitaju o studiju geofizike s meteorologijom na PMF-u. Takvi neka posjete adresu: http://www.phy.hr/~moho/geophysi.htm.

Croatian Line

Last Update: 08 July 1998.

[http://mimi.imi.hr/~franic]

Webtechs Cougar Checked
Webtechs Cougar Checked!

However, please note there are some non SGML characters in text